Lokalnoj akcijskoj grupi (LAG) Središnja Istra od sredinom travnja pristupili su grad Poreč, te općine Funtana, Vrsar, Sv. Lovreč, Višnjan i Žminj, tako da danas ovaj LAG objedinjuje ukupno 14 jedinica lokalne samouprave iz kojim ima ukupno 50 članova, te pokriva površinu od nešto preko 900 četvornih kilometara s ukupno 44.000 stanovnika.
Razloge i perspektive ovog udruživanja u četvrtak su na konferenciji za novinare predstavili predsjednik LAG-a Središnja Istra i pazinski gradonačelnik Renato Krulčić, porečki član i novi član upravnog odbora LAG-a Edi Štifanić, te voditeljica LAG-a Iva Jekić.
Jedan od razloga proširenja srednjoistarskog LAG-a je formalne prirode, jer naime tri od sedam ranije formiranih LAG-ova (Poreština, Rovinjština i Sjeverna Istra) nisu dobili akreditaciju odnosno nisu zadovoljili uvjete europskog programa ruralnog razvoja LEADER, iz kojih bi se u budućnosti trebali financirati konkretni projekti LAG-ova na terenu. Zato se pribjeglo rekonstrukciji mreže LAG-ova u Istri, i bit će ih samo četiri.
Uz Pazinštinu i dio Poreštine te Žminj koji sada čine LAG Središnja Istra, LAG-u Sjeverna Istra odnosno Buzeštini će se uz već ranije pridruženu Bujštinu priključiti još općine Tar-Vabriga, Vižinada te Kaštelir-Labinci; preostali dio Rovinjštine pristupit će LAG-u Južna Istra, a jedino će LAG Istočna Istra odnosno Labinština ostati u ranije zacrtanim granicama.
"Mi iz Poreštine rado smo se priključili ovom LAG-u jer smo prepoznali njegove kvalitetne aktivnosti, koje će biti od koristi i našem stanovništvu, jer Poreština nije samo turizam, a kroz LAG može najbolje iskoristiti svoje resurse vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Bit ćemo dobri partneri i dat ćemo svoj dio doprinosa da LAG Središnja Istra ostane najbolji LAG U Hrvatskoj", rekao je na pressici Edi Štifanić.
Renato Krulčić je naglasio kako je ovo pripajanje provedeno nakon detaljnih promišljanja i dogovora, a sada kada je ono formalno i provedeno, sve snage treba usmjeriti u obnavljanje akreditacije, čime se stječu prava na korištenja fondovskih sredstava do 2020. godine. Uvjet za dobivanje akreditacije je kvalitetna razvojna strategija, na kojoj se radi već mjesecima, a Iva Jekić izvijestila je da je od 70 LAG-ova registriranih u Hrvatskoj u prvom razdoblju svega njih 45 dobilo akreditaciju, a isti omjer očekuje se i za naredno fondovsko razdoblje.
Za financiranje izrade strategije i za funkcioniranje LAG-a u razdoblju do roka za obnovu akreditacije očekuje se 40.000 eura potpore iz natječaja za ruralni razvoj kojeg će Ministarstvo poljoprivrede raspisati sredinom svibnja. Nakon objave ishoda tog natječaja odbrojava se rok od šest mjeseci u kojem strategija mora biti dovršena, na osnovu nje se odobrava nova akreditacija, i na osnovu nje se tada LAG može kandidirati za financiranje konkretnih projekata svojih članova na terenu, a prema ključu raspodjele ovih europskih sredstava u Hrvatskoj, svakom LAG-u moglo bi teoretski pripasti po milijun eura potpora.
"Tada će svi napokon vidjeti kakav je konkretan odgovor na pitanje koje nam se već mjesecima postavlja - ča mi to imamo od LAG-a", zaključila je Iva Jekić, najavivši da će se tada LAG zapravo pretvoriti u svojevrsnu agenciju za transfer sredstava svojim članovima odnosno korisnicima potpora za konkretne projekte. Kakvi bi to projekti mogli biti, u LAG-u Središnja Istra učili su i vježbani u minule dvije godine.(Davor ŠIŠOVIĆ)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA