Hrvatski laburisti dosad su imenovali šest svojih kandidata za župane, 17 za gradonačelnike te 12 za načelnike općina, za lokalne izbore koji će se održati u svibnju ove godine. Postupak kandidiranja traje do kraja siječnja, do kad će biti poznati i kandidati laburista za zagrebačkog i splitskog gradonačelnika. Predsjednik stranke Dragutin Lesar kaže da su predstojeći lokalni izbori za laburiste važni zbog dvije stvari.
- Prva je činjenica da ćemo imati puno kandidata za čelnike izvršne vlasti, znači za župane, gradonačelnike i načelnike općina. Time na najizravniji način pokazujemo spremnost da preuzmemo odgovornost za vođenje tih lokalnih zajednica. A druga je važna činjenica da ćemo u svim jedinicama lokalne samouprave gdje ćemo izaći na izbore - izaći samostalno. Time pokazujemo političku dosljednost koju cijelo vrijeme zastupamo. Ne želimo zbog fotelja ulaziti u bilo kakve koalicije niti se želimo opravdavati da to činimo zbog famozne sinergije, što je najčešće opravdanje za neprincipijelno koaliranje, rekao je Lesar.
U skladu sa statutom stranke svi ogranci i podružnice bili su samostalni u donošenju odluka, a o tome se odlučivalo tajnim glasanjem. Lesar veli da je u tijeku sastavljanje kandidacijskih lista za predstavnička tijela te da se očekuje da će svi ogranci stranke - od županija i gradova do općina - istaknuti liste kandidata.
- Očekujem da će se na listama naći više od 2.500 naših članova. U ovom trenutku laburisti imaju ogranke u 126 gradova i općina te 15 ogranaka u Gradu Zagrebu, odnosno ukupno 141 ogranak. Županijskih organizacija ima 19, a stranka ukupno ima više od 7.500 članova, rekao je Lesar.
Što se tiče financiranja kampanje, on veli da stranka očekuje da kandidati za izvršnu vlasti u najvećem dijelu sami financiraju svoju kampanju. "Stranačka će središnjica pomoći s ukupno 700.000 kuna, što je višak koji nam je ostao od prošle godine", rekao je Lesar. Dodao je da se u stranci zasada ne razgovara o tome s kim će se surađivati nakon izbora.
- Odluke o tome donosit će se tek nakon završetka izbora. Međutim, za razliku od državne razine, ovdje se čelnici izvršne vlasti biraju izravno, što znači da će oni biti nositelji stvaranja većine u predstavničkim tijelima, rekao je Lesar. (Z. CRNČEC)