- Nastavi li se sušno vrijeme i na proljece, korisnike cemo prije ljeta vjerojatno morati pozvati da ne zalijevaju poljoprivredne i javne površine, upozorava direktor Vodovoda Labin Dino Škopac na izglednost uvodenja racionalizacije potrošnje.
Još na prošlotjednoj sjednici županijskog Stožera za zaštitu i spašavanje skrenuo je pažnju na zabrinjavajuci vodostaj izvora na Labinštini, koja se inace dici njihovim bogatstvom: "Svijetli žuta lampica uoci turisticke sezone", rekao je Škopac i napomenuo da proljetne kiše ne mogu znacajno napuniti bunare.
- Bojimo se za turisticku sezonu, pogotovo njenu špicu, kada se potrošnja i utrostruci u odnosu na zimu: ne bude li znacajnih padalina, pocetkom kolovoza bit ce moguce i redukcije. Ne želimo stvarati lažnu uzbunu, vec samo istaknuti evidentni problem, o kojem cu službeno obavijestiti i nadležne institucije, napominje Škopac.
Prema podacima Vodovoda, lani je na Labinštini palo 740 litara kiše po metru cetvornom, a godinu dana ranije tisucu litara više.
- Iza najkišovitije godine u posljednjih pola desetljeca uslijedila je najsuša, a sijecanj je donio nastavak trenda. Nikad nismo imali takve nagle, ekstremne prijelaze pa sve može sugerirati na klimatske promjene, primjecuje Škopac.
Izostanak padalina najviše osjete vrela Plomin i Kožljak, ciju trenutnu slabu izdašnost najbolje oslikava cinjenica da se i dio Kršana, konkretno potez Cambarelici - Blaškovici - Pristav, te Štrmac i Ripenda, umjesto s tih izvora, odnedavno snabdijevaju s onog Fonte Gaj-Kokoti u Raškoj dolini. To je, vele u Vodovodu, dosad nezabilježen slucaj.
Izvor Kožljak, koji je krajem 2010. davao 22 litre vode u sekundi, godinu dana kasnije "cijedi" cetiri i pol puta manje, a Plomin je u istom usporednom razdoblju s 12 pao na 2,5 litara. (Igor RADIC)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD SUBOTE.