Nakladnik "Mathias Flacius" izdao je u sklopu svoje biblioteke Historia @ Histria prijevod knjige Bartolomea Giorginija "Povijesni pregled Labina i okolice", u originalu "Memorie istoriche della terra e territorio d'Albona".
Radi se o prvom cjelovitom tekstu o povijesti i aktualnostima grada, tiskanom 1731., koji je kasnijim istraživacima i povjesnicarima služio kao odskocna daska.
Odgovoriti tko je bio Giorgini bilo bi, da se poslužimo slikovitom izrazom iz njegove knjige, kao "odrediti Homeru domovinu", jer podataka o njemu ima malo. Sa sigurnošcu se zna da je bio ljekarnik jer se kao takav predstavlja, a pretpostavlja se da je rodom bio iz mjesta Asolo nedaleko od Trevisa i da se školovao u Padovi.
Svoju knjižicu Giorgini je podijelio u dvanaest poglavlja, od kojih prvo pocinje pricom o prošlosti i geografskom smještaju Labina, nastavlja podacima o razvoju grada i stiže do aktualnih svada oko izbora župnika, a završava predstavljajuci glasovite ratnike i pisce koje je grad dao. Pritom ostaje "na liniji" velicajuci vlast Serenissime kao nešto najbolje što se gradu moglo dogoditi.
Podatak da geografi Labin smještaju "prema kraju 7. klime ispod 14. paralele" zazvucat ce egzoticno zastarjelo, ali ce navod da mu to omogucava 15 sati i 24 minute sunca tijekom najdužeg dana u godini biti zanimljiv i danas, unatoc internetu.
Od njega potjece podatak da je prilikom radova na današnjem Rialtu ili Kalicu pronadena ljudska lubanja triput veca od normalne. Uvjeren da je div živio u pecini ispod grada, danas poznatoj kao Negrijeva spilja, on ondje pokušava pronaci nove tragove, ali bezuspješno, a takve su srece bili i svi koji su to pokušali nakon njega.
I tako dalje, u knjizi nakon koje ce mnogim Labinjanima biti jasnije ono što gledaju cijeloga života.