Raški nacelnik Josip Knapic na sjednici Opcinskog vijeca u cetvrtak zatražio je da sanaciju kanala kroz Rašu, u koji se slijevaju otpadne vode iz labinske fekalne stanice, sufinanciraju i Grad Labin te tri opcine na Labinštini po uzoru na zajednicki projekt vezan uz deponij Cere. Potpisivanje sporazuma o solidarnosti za taj, kako je naglašeno, komunalni prioritet, koji treba realizirati prije izgradnje procistaca, podržali su svi vijecnici.
- Zagadena voda ponire kroz kavernu u Krapnu i tko zna gdje završava, a Rašom se ljeti širi smrad i leglo je insekata. Kriticno je i u dijelu kanala otpadnih voda koji se nastavlja uz Vlašku prema Štalijama, na ušcu rijeke Raše u more, buduci da su nedaleko kapitalni izvori pitke vode Fonte gaj i Kokoti. Nitko ne sluša naša upozorenja. Ispada da smo najveci grad zagadivac u Istri, požalio se Knapic. Istice i potrebu cišcenja kanala kojima se u Rašu slijevaju oborinske vode iz Kapelice, Vineža, Sv. Bartula i okolnih sela.
Kako je napomenuo Alen Golja, direktor labinskog Komunalnog poduzeca 1. maj – ciji se izvještaj o lanjskom poslovanju tematizirao - razmatra se opcija da Labin i Raša izgrade tzv. centralni procistac otpadnih voda s najnovijom tehnologijom, i to u Raši kod Vlaške. Time bi se, smatra, riješio i problem kanala, a ne bi trebalo pojacavati ni procistac u labinskoj fekalnoj stanici.
- Iz Labina bi išle cijevi do tog uredaja, a na njih bi se izravno spojio i Krapan, koji sada nije prikljucen na kanalizaciju. Buduci da je Raša vodozaštitno podrucje, procišcavanje mora biti najvišeg stupnja, pojasnio je Golja. Procistac je, kaže, prioritetni projekt komunalca. Veli da je idejni projekt gotov te da su s Istarskom razvojnom agencijom zapoceli razgovarati o kandidiranju za pretpristupne EU-fondove, koji nude i do 80 posto bespovratnih sredstava.
- Tražit cemo i pomoc Vlade te Županije, a i Hrvatske vode spremne su sufinancirati. No, ništa ne možemo raditi dok Opcina ne donese prostorni plan.