Rampa nedavno postavljena na ulazu u Šetalište San Marco izaziva podijeljena mišljenja, cak i medu stanarima labinske starogradske jezgre kojima bi trebala osigurati parkirna mjesta.
Jedni, uglavnom potpisnici molbe za brklju, to vide prakticki jedinim rješenjem u izbjegavanju "ljetnih sezona na rubu živcanog sloma", kada je, kako tvrde, zbog nesavjesnih vozaca koji ne poštuju znak zabrane prometovanja (osim za stanare i dostavu) nemoguce pronaci parking. Drugi, medutim, smatraju da je rijec o - prepreci na javnoj prometnici.
Jedan od potonjih, zahtijevajuci da ga ne imenujemo jer ne želi svadu sa susjedima, rekao nam je da Grad Labin rampom pretvara javne površine u privatna parkirališta. Stanari cak, istice, nece placati ni godišnju (povlaštenu) kartu. Za njega je svaka prepreka - balvan, "a poslije balvana obicno slijedi revolucija".
Smatra da brklja nece zaživjeti u praksi te da ce joj se prvi usprotiviti oni koji su zagovarali njeno postavljanje. "Kako ce stanari na posao ako nestane struje, što ako Hitna pomoc naide na barijeru?", pita se.
Veli da se zalaže za reguliranje prometa, ali ne za selektivne zabrane, kakve, po njemu, nemaju ostali istarski stari gradovi, gdje je sve, veli, riješeno drukcije, po kategorijama korisnika. Primjecuje da bi, vodeci se ovakvim primjerom, i žitelji ostalih dijelova Labina mogli tražiti rampe.
Resorni gradski procelnik Ljubomir Buršic ne misli da je Grad prekršio propise i ne vidi ništa sporno u rampi. "Uslišali smo molbu stanara jer ce se barijerom sprijeciti gužve i zakrcenost prometa, zbog cega ni Hitna pomoc katkad nije mogla intervenirati. I ostale starogradske jezgre u Istri pribjegle su slicnim rješenjima. Uostalom, vodili smo se iskustvima Rovinja", kaže Buršic.
Na opasku da je stanarima rabacke Obale maršala Tita nedavno uvedena naplata parkiranja pa otad, žele li osigurano parkirno mjesto, za rezervaciju moraju platiti 700 kuna godišnje, dok oni u starome gradu prolaze lišo, odgovara da Šetalište San Marco nije pod naplatom, vec je pješacka zona.
U Gradu, veli, rješavaju dokumentaciju vezano uz izdavanje kartica-propusnica, a pripremili su i pravilnik. Odobravat ce se kartica po vlasniku automobila, a jedno domacinstvo moci ce dobiti najviše dvije, i to samo ako posjeduje dva automobila razlicitih vlasnika.
Planira se podijeliti nešto više od 200 kartica za stanare (stari grad ima 140 kucnih brojeva), odnosno korisnike tamošnjih poslovnih prostora. Gradani ce platiti oko 150 kuna za pokrivanje troškova izrade kartica i održavanje sustava. Dogodine ce morati izdvojiti samo 50-ak kuna za troškove održavanja.
Automobili ce uz karticu dobiti i naljepnice, cime se, napominje Buršic, želi izbjeci švercanje, odnosno posudivanje propusnica. "Kontrolirat cemo namjensko korištenje", upozorava procelnik.