Posljednje dvije parcele u poslovnoj zoni Vinež II prodao je Grad Labin dvjema tvrtkama u vlasništvu ruskih poduzetnika kao jedinim kandidatima na javnom natječaju: poduzeću Vita Superior sa sjedištem u Puli prodano je 3,3 tisuće četvornih metara građevinskog zemljišta za 493 tisuće kuna, a zagrebačkom Dik-Projektu 3,2 tisuće kvadrata za 483 tisuće. Cijene odgovaraju onim početnima na natječaju - 20 eura za kvadrat.
Odluku su amenovali gradski vijećnici uz neodobravanje dijela oporbenih čija je glavna zamjerka netransparentost prodaje: lokalnoj upravi zamjeraju da im nije dostavila opće podatke o konkurentima, njihov poslovni plan, uključujući i dio o zapošljavanju. Četiri zastupnika SDP-a svoje su protivljenje obrazložila i prodajom po prepolovljenoj cijeni od one tržišne koju je utvrdio ovlašteni sudski vještak.
- Ne znamo kome prodajemo zemlju. Slučajno mi je poznato da se radi o projektantskoj tvrtki i bonitetnoj kući, no smeta me što nam to nije prezentirano. Ne znam kako će takva poduzeća potaknuti zapošljavanje u Labinu, ne vidim kako će građani profitirati od ove prodaje. Trebalo je u natječaj ugraditi uvjete vezane uz otvaranje radnih mjesta i preferirati proizvodnju. To bi nam valjda trebao biti cilj, kazao je opozicionar Silvano Vlačić (HDZ).
Gradonačelnik Tulio Demetlika ovom se zgodom nije izjašnjavao, no valja se prisjetiti da je ranije poslovnu zonu Vinež spominjao u kontekstu otvaranja radnih mjesta i poticanja proizvodnje. Pročelnica za prostorno uređenje i gradnju Anamarija Lukšić objasnila je, pak, da se u natječaju ne mogu mijenjati namjene prostora utvrđene detaljnim planom uređenja zone. Tamošnje su parcele, naime, namijenjene proizvodnji, manjim pogonima, obrtništvu, trgovini, manjim skladištima te komunalnim uslugama.
- Prodavati zemljište, k tome i opremljeno infrastrukturom, bez ikakvih informacija o kupcima i ispod procijenjene vrijednosti vještaka neodgovorno je, prije svega prema građanima, poručila je Jasmina Gruičić (SDP).
Dorino Rajković iz vladajućeg IDS-a podsjetio je, pak, da prepolovljena početna cijena u odnosu na procijenjenu tržišnu predstavlja, sukladno zaključku nekadašnjeg poglavarstva iz 2009., jednu od mjera za poticanje gospodarstva i zapošljavanja. "Ovo ne znači da zemljište prodajemo ispod tržišne cijene. Tržišna je vrijednost zapravo ona koja se postigne na javnom natječaju", primijetio je Rajković
- Nema zakonske prepreke za takvu odluku o prodaji zemljišta. Svatko glasa po svojoj savjesti, odnosno procjeni hoće li nešto potaknuti zapošljavanje, poručila je Vesna Šćira Knapić (IDS).
- Podržao bih da nekome damo i besplatno zemlju uz garanciju da će biti zapošljavanja jer to nema cijene, ali ovako?, zaključio je Nevio Gašparini (SDP). (Igor RADIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU