Labin će 2019. godine imati posebno mjesto na mapi Hrvatske i Europe kao središte prepoznatljivo po isprepletenosti slobodarske, rudarske, industrijske prošlosti i suvremene umjetnosti, zaključuje se u sinoć predstavljenom prijedlogu Kulturne strategije grada za petogodišnje razdoblje.
Izlaganje vizije razvitka naslovljene "Labin - rudnik kulture" popratilo je svega šestero građana, među kojima i dvije likovne umjetnice, a gradska službenica zadužena za kulturu i odnose s javnošću Loredana Ružić Modrušan upitala se je li razlog slabom odazivu loše, snježno vrijeme, ili pak puka nezainteresiranost.
- Rudarstvo može povezati ovdašnje kulturne radnike, a s njime se mogu poistovjetiti i građani. Labinu, usto, ta tema pruža specifičnost u odnosu na druge sredine. Željeli smo dokument koji će biti strategija građana, a ne isključivo umjetnika ili lokalne uprave. I istraživanje rađeno za potrebe brendiranja grada pokazalo je da stanovništvo najvažnijim povijesnim događajem smatra Labinsku republiku, objasnio je koordinator izrade Davor Mišković, riječki kulturni djelatnik koji je sudjelovao i u kreiranju pazinske, pulske te županijske strategije (IKS).
Uz njega, labinski krovni kulturni dokument skrojio je tim u sastavu: ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Daniela Mohorović, voditelj Narodnog muzeja Vedran Kos, predsjednik Udruge LAE Dean Zahtila, kulturne djelatnice Gordana Dropulić i Jelena Batelić, glazbenik Goran Brezac te likovni umjetnici Ivona Verbanac, Tea Bičić i Alen Floričić.
Podizanje tehničkih standarda u institucijama i prostorima poput MKS-a, Gradske galerije, kina, KUC-a Lamparna te stvaranje kontinuiteta ponude, uz povećanje sudjelovanja i posjeta građana manifestacijama, dio je zacrtanih petogodišnjih ciljeva.
U strategiji je, s druge strane, naglašeno da Labin trenutno ima vrlo malo obilježja po kojima se može zaključiti da je to rudarski grad pa je zamišljeno vidljivijom učiniti tu kovarsku tradiciju, i to kroz kontinuiranu umjetničku produkciju te uređenje javnih prostora, simboličkih točki poput šohta, Spomenika rudaru-borcu, Krvove place i starog Labina.
Predviđeno je i osnivanje dviju javnih ustanova, Podzemnog grada i Mediteranskog kiparskog simpozija (MKS), za dalji razvoj ovih istoimenih višegodišnjih projekata koji su složenošću prerasli njihove pokretače. Osnivači, uz Grad, mogu biti i okolne općine, a važna je i uloga Županije, već zagrijane za pronalaženje primjerenog modela upravljanja.
Nacrt strategije može se pogledati u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti radnim danom od 8 do 11 sati te na gradskom internetskom portalu. Osmodnevni javni uvid traje do četvrtka. (Igor RADIĆ)