Labin: Javne špine za turističku prepoznatljivost

Ilustracija (Arhiva)
Ilustracija (Arhiva)

Labinština bi morala svoj vrijedan prirodni resurs, bogate izvore vode, upregnuti u turistički prosperitet, i to izgradnjom javnih špina! Na to je s ovotjedne tematske sjednice Gradskog vijeća Labina o strategiji razvoja turizma pozvao nezavisni zastupnik Mladen Bastijanić, i inače poznat po kritičkim istupima o stanju vodoopskrbe i odvodnje.

- Javne špine davale bi vodu iz najkvalitetnijih izvora Plomina i Kožljaka, onu s Učke i Ćićarije. Bile bi inovativan proizvod kakvog nema na turističkom tržištu; predstavljale bi svojevrsni revival rješenja iz vremena kada nije bio izgrađen vodovod, pa bi ta značajka mogla pridonijeti povećanju izgleda da se realizira putem fondova Europske unije, tumači Bastijanić.

Voda s automatskih slavina trebala bi, nastavlja, biti najmanje deseterostruko jeftinija od kupovne flaširane. Profitirali bi i gosti i žitelji Labinštine, koji bi se mogli namiriti najčišćom vodom za piće i potrebe kuhanja. "Najvažnije je to da bi izvorska voda bila tretirana najnovijim, zdravim tehnologijama, a ne klorom. Želja je da Labinština bude prepoznata kao destinacija gdje nije potrebno kupovati vodu za piće u supermarketima", ističe Bastijanić.

- Ma, kakva utopija, molim vas!, odbacuje našu sumnjičavost da će njegova zamisao ikad s projekcijskog platna preseliti na - ulice. "To je sve itekako izvedivo, samo je potrebna politička volja da se podrže dobre ideje bez obzira na to od koga dolaze. Aktualna vlast još prije osam godina radila je na tome da se u koncesiju privatniku dade izvor Kožljak za flaširanje vode. Zašto bi netko zarađivao na tome nauštrb građana?, prisnažuje naš subesjednik.

Projekt, koji bi prema njegovim procjenama koštao oko 15 milijuna kuna, ostvarivao bi se fazno. Najprije je, kaže, potrebno izgraditi rezervoare i javnih špine (isprva bi se voda mogla dopremati cisternama), a u nastavku i cjevovod.

- Ta bi voda mogla biti jeftina i stoga jer su dva izvora na visokim kotama pa bi do ljetovališta poput Rapca, Sv. Marine i Tunarice stizala slobodnim padom, bez pumpanja, zaključuje Bastijanić. (I. RADIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter