Planirana cijena stana prema Programu društveno poticane stanogradnje u Puli s više od 1.100 eura, odnosno preciznije, 1.109,37 eura po cetvornom metru, najskuplja je u Hrvatskoj. Naime, taj se iznos nalazi u nedavno objavljenom javnom pozivu Grada gradanima za podnošenje zahtjeva za kupnju stana iz programa POS-a i na državnoj razini maksimalna je cijena kvadrata koju POS-ov stan može imati. No, prema podacima Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, koja zajedno s jedinicama lokalne samouprave provodi POS-ov program, lani i ove godine prosjecna prodajna cijena takvog stana u Hrvatskoj kretala se od 798 do 978 eura po kvadratu.
Naime, tijekom ove i protekle godine po programu POS-a izgraden je i useljen ukupno 451 stan u cetiri grada: Dugom Selu, Zagrebu, Rijeci i Varaždinu. Najjeftiniji stanovi izgradeni su u Rijeci, gdje je cijena 124 stana u dvije zgrade bila 798 eura po cetvornom metru, a najskuplji u Dugom Selu, gdje je izgradeno je 26 stanova s cijenom od 978 eura po kvadratu. U Zagrebu su pak izgradene tri zgrade u naselju Špansko-Oranice s 43 i 36 stanova s prosjecnom prodajnom cijenom od 900 eura po kvadratu te zgrada sa 62 stana od 973 eura po metru kvadratnom. U Varaždinu su izgradene cetiri zgrade s ukupno 160 stanova s prosjecnom prodajnom cijenom od 891 euro po cetvornom metru.
Podsjetimo da je planirana cijena kvadrata na maksimalnih više od 1.100 eura "skocila" tek u javnom pozivu buduci da je procelnik Upravnog odjela za komunalni sustav i imovinu Damir Prhat u više navrata najavljivao maksimalnih 900 do 950 eura za kvadrat POS-ovog stana. No, kako sad kažu Prhat i gradonacelnik Boris Miletic, konacna cijena kvadrata ovisit ce o cijeni koju izlicitiraju gradevinari, kao i o odlukama Gradskog vijeca, primjerice hoce li Grad unijeti zemljište i na koji nacin. Dakle, kako su nadležni u Gradu smislili, Puljani bi trebali najprije trebali prikupiti brojne dokumente koje trebaju priložiti uz zahtjev, neke od njih i (skupo) ovjeriti kod javnog bilježnika, a tek poslije toga saznat ce cijenu stana i jesu li uopce kreditno sposobni.
O šlampavo pripremljenoj Odluci o kriterijima i mjerilima za kupnju stanova prema POS-ovu programu govori njena izmjena netom nakon objavljivanja. Naime, kvadrature je Grad u prvom navratu preuvelicao cak i za deset kvadrata po stanu, a izmjena i smanjivanje kvadrature stana se poziva na Pravilnik o minimalnim tehnickim uvjetima za projektiranje i gradnju stanova iz programa POS-a. Taj dokument, koji se može naci i na internetu, po svemu sudeci nitko u Gradu nije procitao pri pripremi Odluke.
Dakle, javni poziv je objavljen, iako gradani još ne znaju ni osnovne informacije poput cijene stana i hoce li Gradsko vijece uopce donijeti odluku o davanju gradskog zemljišta na raspolaganje za gradnju. Kad i ako gradnja zapocne, ne treba ni govoriti što ce se dogoditi ako se pri kopanju temelja pojave arheološki nalazi ili "iskrsne" pokoja katastarska cestica nedefiniranog vlasništva.