Kako pokazuju podaci Eurostata, Hrvatska je u posljednjih godinu jedan od europskih rekordera po padu cijena nekretnina. Međutim, ono što zabrinjava nije samo pad cijena nekretnina nego i stalni pad prodaje. Mjere koje država ulaže kroz POS-plus program, nisu baš urodile plodom, jer se građani zbog nesigurne situacije na tržištu rada ne usuđuju ulaziti u dugoročne kredite.
U jednoj, od više labinskih agencija za prodaju nekretnina, voditeljica Erna Radičanin, kaže nam da su podaci realni, te da oni osjećaju veliki pad prodaje još od 2007. godine, do kada je tržište "cvalo" i prodavalo se sve i svašta.
Prodaja u daljnjem padu
- Bile su to ekspanzivne godine, u kojima je bilo puno više prodavača nego kupaca, te su time i cijene bilo puno više od današnjih. Iako su nakon toga cijene pale i danas su realnije u odnosu na ona vremena, ne osjećamo rast prodaje, već nažalost stalan pad - reći će nam Radičanin.
Strahuje, da će od 2016. za kada se na najavljuje porez na nekretnine, prodaja još više padati. Što se Labinštine tiče Radičanin nam veli, da su cijene danas puno povoljnije iz jednostavnog razloga što ima puno više prodavača nego kupaca. Tako će kupac za stan koji je nekad u Labinu dostizao cijenu od 1.500 eura po kvadratu, danas za isti izdvojiti oko 900 eura.
Nekretnine imaju višu cijenu na zapadnoj obali Istre, i Radičanin je mišljenja da je to zbog industrije koja se nagomilala na Labinštini, te činjenice da na drugoj strani obale recimo Poreč ima kapacitete za boravak stotinjak tisuća gostiju, dok je ta brojka u Rapcu deset tisuća. Drugi razlog nižim cijenama vidi u tome što Labinština nije povezana na Ipsilon. Ističe da su današnji kupci većinom naši ljudi, a od stranaca su najviše zastupljeni Nijemci i Austrijanci. Najviše se prodaju zemljišta, stare kuće i grade se kuće za odmor. Od takvih u njihovoj agenciji prednjače povratnici iz inozemstva, koji se žele skrasiti u domovini. Radičanin kaže da se apartmani jako malo ili uopće ne prodaju, što je nekada bio pravi boom.“Investitora nema i gradnja je stala“ konstatira Erna Radičanin, čekajući neka bolja vremena u koja ipak vjeruje.
Stara kamena kuća na Labinštini može pronaći već za nekih 80 tisuća eura, a za one novije mora se izdvojiti od 250 tisuća pa naviše. Cijene građevinskog zemljišta kreću se od 20 do 120 eura, po kvadratu, ovisno o lokaciji. Radičanin nam je dala i podatak da je realno cijena stana u Labinu po kvadratu 900 eura.
Prije kupovali stranci, sada domaći
U drugoj labinskoj Agenciji za prodaju nekretnina, vlasnica Silvija Rejec Martinčić, također se požalila na drastičan pad prodaje. „2009. godina je što se prodaje tiče kod nas bila rekordna. Tada su se stanovi u Rapcu prodavali za čak 2.500 tisuće po kvadratu, sada je ta cijena znatno manja. Kuća se danas može prodati za maksimalnih 250.000 eura, iznad toga jako teško, jer za to uopće ne postoji potražnja“ rekla nam je Rejec Martinčić.
I ona navodi da se u Labinu trenutno stanovi prodaju za 800 – 1.000 eura kvadrat, dokle je cijena u Rapcu nešto viša i kreće se do 1.500 eura. Sjeća se vremena kad su se u Rapcu stanovi prodavali za 2.500 eura. U njihovoj se agenciji mogu pronaći građevinska zemljišta već od 20 do 25 eura za kvadrat, no ta cijena za zemljišta u blizini mora naravno raste i iznosi od 80 do 100 eura.
- Zanimljivo je da su prije nekoliko godina kupci bili više stranci, dokle danas prevladavaju naši ljudi, Od stranaca najviše kupuju Nijemci, Austrijanci, Talijani i nešto malo Slovenci. Nema uopće kupaca za investicije, prvo, jer im nemao što ponuditi, nikakve sadržaje ni zabavu, a ono što ih još više „odbija“ od investiranja, je papirologija i birokracija, jer jednom je strancu nepojmljivo da mjesecima mora trčkarati po raznim uredima, plaćati takse i sve ostalo, da bi pribavio dozvolu, a ipak ne zna da li će mu biti dozvoljena gradnja - veli nam Rejec Martinčić.
Erna Radičanin i Silvija Rejec Martinčić, vjeruju u dolazak nekih boljih vremena. Za sada se slažu u jednom, da ima jako mnogo razgleda a malo realizacije, ali tako je to kad je puno veća ponuda od potražnje, onda su i puno veća biranja, zaključuju obje. (Adriano ŠĆULAC)