Pisanje SMS poruka na hrvatskom jeziku u Hrvatskoj je
skup sport. Tek su rijetki gradani, i to zaposleni u
telekomunikacijskim tvrtkama te u trgovinama mobitelima,
upoznati s cinjenicom da se slanje SMS poruka u kojima se rabe
dijakriticki znakovi (c,c,d,š,ž) višestruko naplacuje. Onima koji svakodnevno šalju poruke, pa i više desetaka puta na dan,
nepoznat je podatak da se poruci u kojoj ima dijakritika tijekom slanja znatno povecava obujam i, iako ona na odredište stiže
kao jedna poruka, naplacuje ih se više, ovisno o tome koliko je
dijakritika korišteno.
Korisnike mobitela o tome, medutim, ne
obavještavaju niti proizvodaci mobitela u svojim uputama, niti
telekomunkacijski operatori kojima se ova tehnicka kvaka, dakako,
itekako isplati.
Naime, SMS serveri u
Hrvatskoj ne mogu prepoznati naša slova, zbog cega ih mobitel tijekom
slanja pretvara u, znatno dužu, kombinaciju znakova, i oni kao takvi
dolaze na server. Primjerice, jedno obicno "c" pretvori se u nekoliko
cudnovatih znakova, a kad poruka krene od servera prema primatelju, ona
biva dekodirana, a slova opet naša. Prema našem malom eksperimentu, poruka u kojoj je bilo 225
znakova, bez ijedne dijakritike, tretira se u naplati kao dvije poruke
jer je premašila 160 znakova, broj znakova do kojih se poruka naplacuje
kao jedna. Medutim, u pokusu u kojem je medu tih 225 znakova bilo njih
pet dijakritickih, poruka je naplacena kao - cetiri poruke.
Kako upozoravaju iz Društva za zaštitu potrošaca, s
telekomunikacijskim operatorima vec su vodene rasprave na ovu temu, no
i oni se, baš kao i proizvodaci mobitela, opravdavaju tehnološkim
ogranicenjima. Naime, operatori drukcije ne mogu prenijeti poruku
negoli na ovaj nacin koji im je, usput, i vrlo isplativ, dok
tehnoloških mogucnosti koje bi to promijenile nemaju niti proizvodaci
mobitela.
Problem je u tome, medutim, što ni jedni niti drugi na to ne
upozoravaju svoje korisnike, odnosno kupce, koji bi, da to znaju, mogli
onda sami odluciti hoce li poruku pisati s dijakritickim znakovima ili ne.
U ugovorima s operaterom te odredbe nema, baš kao ni u uputama za
korištenje mobitela, a informacija se na internetskim stranicama nekih
od njih može pronaci tek ukoliko se ciljano i traži.
Prošle je godine u
Hrvatskoj naplaceno slanje 3,7 milijarda SMS poruka, pitanje je samo
koliko je poruka uistinu i - napisano.