Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar i voditelj radne skupine za provedbu kurikularne reforme Boris Jokić suglasili su se u ponedjeljak da reforma treba biti odmaknuta od politikanstva, a politika treba poduprijeti provedbu reforme koja će osigurati kvalitetan hrvatski model europskoga školstva.
Radna skupina objavila je u ponedjeljak još 32 kurikularna dokumenta tako da su, uz već prethodno objavljene, za raspravu o reformi koja je upravo započela spremni svi dokumenti, uključujući i sve prijedloge predmetnih kurikuluma.
Karamarko: Nastavljamo podupirati kvalitetne projekte pokrenute prije našega mandata
Karamarko je nakon sastanaka u Banskim dvorima izjavio novinarima da »kao Vlada dijaloga nastavljaju podupirati kvalitetne projekte pokrenute prije njihova mandata«. Nakon provedene rasprave, razmotrit će se način implementacije kurikularne reforme, a Vladi je zanimljivo i što takvi projekti mogu dobiti potporu europskih fondova.
Karamarko smatra da se hrvatsko školstvo treba reformirati kako bi bilo primjenjivo i prilagodljivo potrebama rada, posebice s obzirom na stanje u gospodarstvu i želju za razvijanjem poduzetništva. Zato je Hrvatskoj potrebno dualno školstvo po uzoru na zapadnu Europu, a to se predviđa i u kurikulumu, pa je stoga zadovoljan.
Novinarsku konstataciju da, kao povjesničar, ima primjedbe na način kako djeca uče povijest, Karamarko je potvrdio rekavši kako misli da nije dobro da svaki profesor povijesti može birati udžbenik po kojem će poučavati. Smatra da je u poučavanju najvažnije djeci govoriti istinu, pa bi »volio da škole budu zaštićene od politikanstva«.
Šustar: Vlada razumije da je kurikularna reforma stožerna
Šustar je pozvao stručnu i širu javnost da se uključe u raspravu koja bi trebala trajati mjesec dana jer, istaknuo je, o njihovim primjedbama ovisi koliko dobro će biti strukturiran konačni dokument. Ustvrdio je kako je Cjelovita kurikularna reforma već naišla na jako pozitivan odjek u EU-u.
Ocijenio je kako nema pozvanijih i stručnijih ljudi za provedbu rasprave od članova Radne skupine te izvijestio kako je donio odredbu o produljenju rada Ekspertne radne skupine do 15. lipnja ove godine, kao što su već produljeni sporazumi i ugovori s članovima radnih skupina.
Time, istaknuo je, pokazujemo da Vlada poštuje njihov iznimno kvalitetan dosadašnji rad i razumije da je kurikularna reforma stožerna, te da ima puno povjerenje u sve koji rade na reformi.Šustar smatra kako bismo ljestvicu očekivanja mogli i podignuti tako da hrvatsko školstvo ne bude samo kvalitetno na europskoj razini, već da bude i uzoran model za ostale europske školske sustave.
Kurikularna reforma prva dolazi iz same baze
Jokić je pak ocijenio kako je kurikularna reforma prva reforma u Hrvatskoj koja dolazi iz same baze. Uz napomenu da su objavljena još 32 kurikularna dokumenta, Jokić je istaknuo kako je time »cjelokupno hrvatsko obrazovanje prvi put ustrojeno na dokumentnoj razini«.
Ipak, ustvrdio je, ako sve ostane samo na razini dokumenta, reformu bi trebalo odmah prekinuti. Daljnje dionice, objasnio je, prije svega uključuju osposobljavanje odgojno-obrazovnih djelatnika jer bez toga se reforma neće moći uspješno provesti. Smatra kako je sve što je dosad učinjeno pomak prema kvalitetnijem obrazovanju koje »nije za kviz i križaljke nego za život«.
»Prvi put od predškole do zadnjega razreda srednje škole jasno su iskazana očekivanja, odnosno odgojno-obrazovni ishodi učenja od djece i učenika, nastavnici prvi put znaju što trebaju poučavati, a i roditelji mogu prvi put jasno vidjeti što se očekuje od djece«, rekao je Jokić.
Promjene ukazuju na modernije obrazovanje koje uključuju sve kvalitetno iz dosadašnjega školskoga sustava u kojemu je, ocijenio je, puno dobroga, a poštuje se i kontinuitet svih koji su prije radili na promjenama, bez obzira na njihovu političku pripadnost. Istaknuo je da reforma daje perspektivu novoga, modernog društva i obrazovanja, a prvi put se s takve političke razine govori o obrazovanju.
Jokić je pozvao čelnike ostalih političkih stranaka da jednoznačno podupru reformu i da »u zemlji u kojoj nedostaje toliko jedinstva da se gotovo oko ničega ne možemo dogovoriti, barem obrazovanje, ili baš obrazovanje, bude mjesto gdje će Hrvatska pokazati jedinstvo«. (Hina)