Tanker s 80.000 kubika kurdistanske sirove nafte prekrcan je u omišaljskoj luci u JANAF-ove kapacitete, i odlazi dalje put naručitelja, MOL-a u Mađarskoj. Riječ je o četvrtom dosad tankeru kojeg su irački Kurdi, od lipnja naovamo, s naftom iz svojih nalazišta poslali u svijet ne bi li zaradili sredstva za funkcioniranje Kurdistana i borbu protiv IS-a (Islamic State), islamističkog džihadskog pokreta koji je već zauzeo trećinu Iraka i nadomak je Bagdada. Prekrcavanje prva dva tankera koji su išli u SAD za tamošnje rafinerije, međutim, američki je sud stopirao na zahtjev SOMO-a, iračke nacionalne naftne kompanije koja naftu slanu iz Kurdistana u svijet smatra ukradenom iračkom naftom. Ti se tankeri i dalje nalaze na moru, dok je treći tanker, također zaustavljen, na kraju kod Malte pretovaren na drugi brod, te je nafta prodana Izraelu.
Tanker koji je u subotu u Omišalj dovezao kurdistansku naftu, dakle, četvrta je pošiljka za MOL, odnosno mađarske rafinerije. Ništa od ove pošiljke MOL nije zadržao za riječku rafineriju što je, kažu nam upućeni, bolje za Hrvatsku. Preuzimanje kurdistanske nafte, unatoč činjenici što se Kurdistan bori protiv IS-a, bilo bi, kažu, političko-diplomatska blamaža jer za izvoz nafte nema odobrenje službenog Bagdada. MOL u Kurdistanu ima svoje istražne koncesije, koje je od kurdskih vlasti i dobio, i zbog kojih su mu vjerojatno i odnosi sa službenim Irakom ionako narušeni. Na pitanje ima li omišaljska isporuka odobrenje Bagdada i postoji li potencijalni diplomatski problem za Hrvatsku zbog ove isporuke, iz MOL-a u Budimpešti našem listu jučer nije odgovoreno.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nema informacija ni detalja o pošiljci pristigloj na omišaljski terminal, pa ne može ni komentirati posao, doznali smo u ministarstvu. Nisu, kažu, dobili nikakve negativne reakcije iz Bagdada, ali za to je još i rano, s obzirom da Irak u Zagrebu nema veleposlanstvo, a specijalni hrvatski izaslanik u Iraku Jerko Vukas napustio je Bagdad nakon što je gradu prije dva tjedna zaprijetila invazija Islamske države. "Za takve reakcije, ako ih uopće i bude, još je rano", objašnjavaju u ministarstvu. Podsjećaju na odluku Vijeća ministara EU, koje je u petak u Bruxellesu pozdravilo individualne odluke zemalja članica da pomognu kurdskoj samoupravi u Iraku, svaka zemlja onako kako može i hoće, sukladno vlastitim zakonima, mogućnostima i odlukama. U tom smislu, Ministarstvo vanjskih poslova još nije dobilo nikakve informacije da Hrvatska kani oružjem ili vojnom opremom opskrbljivati irački Kurdistan. "U Ministarstvu obrane možda i postoje takvi planovi, ali Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za njih ne zna. U svakom slučaju, odluka o svakoj većoj isporuci oružja i opreme mora proći sve razine odlučivanja, pa bi i Ministarstvo vanjskih poslova trebalo biti obaviješteno", kažu u ministarstvu.
Prema riječima Dragana Kovačevića, prvog čovjeka JANAF-a čiji su kapaciteti jučer preuzeli kurdistansku naftu za MOL, INA ni Hrvatska s ovom isporukom nemaju nikakve veze. "Mi naftu transportiramo, odnosno JANAF s MOL-om ima ugovor o transportu, što znači da nismo kupci. Za JANAF je najbitnije da su svi papiri koji s tom naftom dolaze "čisti", što i jesu, i nismo mi ti koji će odlučivati može li nafta iz Kurdistana putovati svijetom, ili ne može. Da postoji zabrana izvoza nafte iz Kurdistana, ona bi onda zastala već u Turskoj", ističe Kovačević.
U zamjenu za mnogobrojne glasove Kurda, turski premijer, i njezin novi predsjednik Recep Tayyip Erdogan Kurdistanu je u Ceyhanu na jugoistoku Turske omogućio priključak na naftovod kojim i inače dolazi sva nafta iz Iraka. Svaki tanker vrijedan je oko sto milijuna dolara, novac Kurdistanu važan posebno sada, kad islamističke snage nadiru sve dalje. Službeni Bagdad, međutim, u financijski jakom Kurdistanu također vidi prijetnju, zbog čega oko 250 milijuna naftnih dolara još uvijek "pluta" na dva stopirana tankera.
Irački SOMO je već nakon prvog kurdistanskog tankera koji se prije dva mjeseca otisnuo na put, sve potencijalne kupce jeftinije kurdistanske nafte - velike naftne kompanije u svijetu, upozorio kako će ih, budu li tu naftu kupovali, staviti na "crnu listu" onih koji više neće moći računati na iračku naftu. Dok Bagdad s Kurdistanom ne dogovori hoće li, i pod kojim uvjetima, kurdistanska nafta putovati svijetom, američki je kupci, zasad, neće kupovati, makar su Amerikanci najveći saveznici Kurdistana u borbi protiv IS-a. Sudska je odluka, barem u američkom slučaju, nadvladala geopolitičke saveze, no u Europu će, sudeći po tankeru u Omišlju, kurdistanska nafta ipak stizati. (BOJANA MRVOŠ PAVIĆ, BORIS PAVELIĆ/Novi list)