Kupujemo slovenske tartufe, njemačke šparoge i kineski fažol
Hrvatski potrošači snabdjeveni su voćem i povrćem sa svih strana svijeta. Čak se i najjednostavnije sorte voća i povrća, poput krumpira, rajčica ili jabuka ne proizvode u dovoljnoj količini na plodnim domaćim oranicama i voćnjacima, nego se uvoze iz brojnih zemalja. Glavnina ponude u supermarketima, na tržnicama i u trgovinama dolaze iz Njemačke, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i drugih europskih zemalja, dok podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da uvozimo i krumpir iz Kine, te grah iz Argentine i Kirgistana.
U prošloj, 2013. godini, Hrvatska je uvezla 118.724 tona povrća, u vrijednosti od 117 milijuna i 228 tisuća dolara, te 173.843 tone voća, koje je plaćeno 182 milijuna i 364 tisuće dolara. Samo u posljednjih šest mjeseci, za uvoz povrća potrošeno je 44 milijuna dolara, dok je uvoz voća zapadao 88 milijuna i 849 tisuća dolara.
Premala proizvodnja
"Hrvatska, naprosto, ne proizvodi dovoljno voća i povrća za svoje potrebe i za potrebe turističke sezone. Proizvodimo dovoljno pšenice, vina i jaja, sve ostalo moramo uvoziti. Očito su državni poticaji usmjereni u pogrešnom pravcu", kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Ministarstvo poljoprivrede je u 2013. godini, putem izravnih poticaja proizvođačima voća, povrća i mesa, na njihove račune doznačilo milijardu i 900 milijuna kuna. Ove će godine poticaji za poljoprivredu biti veći i iznositi će 2,4 milijarde kuna, od čega 722 milijuna kuna dolazi iz proračuna Europske unije. Unatoč izravnim poticajima, koji se isplaćuju dva puta godišnje, voćari i povrćari ne uspijevaju proizvesti dovoljnu količinu hrane za ne preveliko hrvatsko tržište.
Tijekom 2013. godine na uvozni krumpir potrošeno je 17 milijuna dolara, na rajčicu 12 milijuna, dok je uvoz luka, češnjaka i poriluka odnio još 11 milijuna. Uvezeno je 10.431 tona rajčice, jer domaća proizvodnja od 28.504 tone nije bila dovoljna, unatoč povećanju od 3.100 tona u odnosu na 2012. godinu.
Uvoze se i sorte povrća koje se u Hrvatskoj sve manje proizvode, poput mrkve. U odnosu na 2012., prošle godine proizvedeno je 10 tisuća tona manje mrkve (5294 umjesto 15.230 tona), ali je zato uvezeno 8.942 tone, u vrijednosti od četiri milijuna i 972 tisuće dolara.
Hrvatski potrošači uživaju u uvoznim agrumima, narančama i limunima, pa su prošle godine kupili za 43 milijuna dolara. Na drugom mjestu su banane, čiji je uvoz vrijedio 21 milijun dolara, dok su na trećem mjestu ne tako egzotične jabuke, kruške i dunje, čiji je uvoz iznosio 19 milijuna i 426 tisuća dolara. Jabuka i krušaka uvezeno je 25.500 tona, iako je domaća proizvodnja znatno uvećana. Dok se 2012. proizvelo 44 tisuće tona jabuka, u 2013. godini urodilo ih je čak 112 tisuća tona. Porasla je i proizvodnja krušaka s 3.455 tona na 5.267 tona.
Kineski fažol
"Proizvodnja jabuka ozbiljniji je problem, jer se one mogu uzgajati samo u brdskim područjima, koja su pak slabije naseljena. Što se mediteranskih sorti voća i povrća tiče, tu ne bi trebalo biti problema, iako proizvodimo premalo", objašnjava ekonomist Damir Novotny.
Uvezena je i velika količina sezonskog voća. Trešnje, višnje i marelice stajale su uvoznike 14 milijuna i 617 tisuća dolara, dok je "ostalo svježe voće" stajalo 7 milijuna i 999 tisuća dolara.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, uvoz povrća i voća doista je globalni posao. Na hrvatske tržnice sve vrste krumpira dolaze iz brojnih zemalja, od susjednih BiH i Srbije, do Njemačke, Nizozemske i Austrije. "Stari" krumpir dolazi čak iz Ukrajine, sa Cipra ili iz Turske, svježe rajčice iz Jordana, češnjak iz Kine i Slovenije, dok najveću količinu poriluka kupujemo u Italiji. (D. GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU