Hrvatska poštanska banka (HPB) je najavila da ce nakon 2,5 godine ponovno uvesti kunske stambene kredite. U ponudi ce biti od 5. rujna, a nudit ce ih uz godišnju kamatu od 6,45 posto. To je 0,5 postotna boda više nego za iste kredite s valutnom klauzulom u eurima.
No, tko odabere kredit u eurima ima dodatnu pogodnost - prvu godinu placa 4,95 posto. Uz to, banka ima u ponudi još jeftinije subvencionirane kredite (u eurima) s kamatom do 4,65 posto za prve cetiri godine otplate, tijekom kojih država placa 50 posto anuiteta. S takvom ponudom, jeftinijih euro kredita pitanje je tko ce uopce prihvatiti ugovaranje kunskih s vecom kamatom.
I ranije su bankari nudili kunske kredite, ali su ih ukinuli te su taj svoj potez pravdali rijecima da je znacajno veca potražnja za kreditima vezanima uz euro i franak te da gotovo nema interesa za one u kunama. To je djelomicno tocno. Onaj tko je trebao kredit, odabirao je onaj cija je otplata vezana uz valutnu klauzulu jer su takvi nudeni s nižom kamatom i manjim anuitetima, a dužnici se nisu obazirali na rizik promjene tecaja.
Jedine dvije znacajne financijske institucije u Hrvatskoj koje u svojoj ponudi neprekidno nude kunske stambene kredite su Wüstenrot i Prva stambena štedionica. One su jedine štedionice koje od pocetka poslovanja, 1998., nude takve kredite, ali njih mogu dobiti samo oni koji su u tim štedionicama štedjeli najmanje dvije godine.
No, nažalost, još je uvijek veci broj gradana koji u štedionicama odabiru kredite vezane uz valutnu klauzulu. Razlog je vrlo jednostavan, kad zapocnu razdoblje štednje, klijenti najcešce odabiru štednju uz valutnu klauzulu (euro) želeci na taj nacin zaštititi uštedevinu od moguceg slabljenja kune.
Kunske kredite je nudila i Raiffeisen banka lani, od ožujka do srpnja, po stopi od 3,95 do 6,75 posto godišnje. Ta ponuda nije izazvala veci interes pa je brzo uklonjena zbog visoke kamate za kredite iz redovne ponude i brojnih ogranicenja koje je banka postavila za dobivanje onih s nižim kamatama. Prva je kunske kredite ponudila u studenome 2002. Zagrebacka banka. Ona je i prva zapocela s ukidanjem takvih kredita krajem 2008., a slijedili su je Volksbanka i Raiffeisen te pocetkom 2009. i ostale banke: Erste, HPB, PBZ i OTP.
Treba shvatiti poziciju hrvatskih bankara zašto su ih ukinuli nakon onog što se dogodilo u istocnoj Europi. Tamo su nacionalne valute u drugoj polovici 2008. devalvirale 30 i više posto pa su zapadnoeuropske banke ukinule kredite bez valutne klauzule te odlucile prenijeti valutni rizik na sve koje se žele zadužiti. (P. GREGOROVIC)
Erste banka treci put smanjuje kamatu na švicarce
Erste banka ce treci put u godinu dana smanjiti kamatnu stopu na stambene kredite s valutnom klauzulom u francima. Smanjenje ce se odnositi na anuitete koji na naplatu dospijevaju 1. studenoga ili kasnije. Kamate ce biti smanjene za 0,35 postotna boda te ce nakon toga najvecem broju klijenata kamata biti vracena na razinu na kojoj je bila u vrijeme podizanja kredita.