Domaca valuta polako slabi pa od petka za jedan euro treba izdvojiti vec 7,42 kune. Psihološka granica od najviše 7,4 kune za euro, na koju smo proteklih godina navikli, probijena je sredinom prošlog tjedna.
Tada je Hrvatska narodna banka odlucila intervenirati prodajom 116 milijuna eura komercijalnim bankama, ne bi li obranila domacu valutu, no, po svemu sudeci ta intervencija nije puno pomogla i kuna je svakim danom sve slabija.
Iz krugova središnje banke, koja tecaj kune neprekidno brani, neslužbeno kažu da se ne dogada ništa neuobicajeno. U veljaci ove godine, primjerice, tecaj je iznosio 7,44 kune za euro. Osim toga, HNB svoje intervencije nikada ne najavljuje, nego ih najprije napravi, a potom o tome obavijesti javnost.
- U vezi s tecajem kune zaista nema niceg neuobicajenog, slaže se i Zdeslav Šantic, analiticar iz Splitske banke, upozoravajuci da kuna redovito slabi cim prode turisticka sezona. Tecaj je sada preskocio 7,4 i zato što je veci dio ove godine kuna bila neuobicajeno dugo jaka pa se kretala oko 7,24 u odnosu na euro, podsjeca on.
Kuna je ove godine bila jaka zbog velikog zaduživanja države i javnih poduzeca na stranom tržištu, zbog cega je ponuda strane valute kod nas bila veca od uobicajene. No, država se ove jeseni nije zadužila u inozemstvu, vec je cetiri milijarde kuna posudila na domacem tržištu, a emisija državnih obveznica na stranom tržištu, koja se trebala dogoditi do kraja godine, odgodena je za sljedecu godinu. To dodatno utjece na slabljenje kune.
Zbog slabljenja kune, rate kredita vezanih uz euro povecane su oko 2,5 posto. Gradanin koji ima mjesecnu ratu od 400 eura, ljetos je uz tecaj od 7,24 banci platio 2.896 kuna, a sada ce morati izdvojiti 2.970 kuna ili 74 kune više.
- Tecaj kune na višu razinu guraju i neki drugi razlozi, kao što je
slabiji priljev inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Zbog toga se hrvatsko
gospodarstvo slabije oporavlja, a pogoršava se i trend u robnoj
razmjeni s inozemstvom, upozorava Šantic, koji ipak ne vidi kratkorocne
razloge za zabrinutost u vezi s tecajem kune. Povjerenje stranih
investitora zasad nije narušeno, ali ostaju rizici zbog državnog
proracuna, kao i zbog širenja dužnicke krize u Europskoj uniji, smatra
Šantic.