Imaju li hrvatski građani razloga strahovati za svoje osobne financije dok prate što se događa u Grčkoj? To i niz drugih pitanja uputili smo voditelju investicijskih portfelja u Londonu - Vladimiru Diminiću. Ovaj rođeni Puljanin, generacija 1972, dugi niz godina upravlja portfeljima banaka i investicijskih fondova na relaciji New York-London, a do prije nekoliko godina vodio je i portfelj u norveškom državnom fondu koji ima oko tisuću milijardi dolara pod upravljanjem. Sad iz svog londonskog ureda promatra što se događa s Grčkom i kakvi se sve potezi vuku u pozadini očekivanog bankrota države. Nešto slično je doživio dok je boravio na Cipru 1999. kad je tamošnja burza krahirala.
-U kojoj je mjeri grčka kriza opasnija za Hrvatsku od onih na Cipru i Islandu?
- Grčka nam je bliža i ako se dogodi bankrot mogle bi se povlačiti neke paralele između Hrvatske i Grčke, ali stvarno mislim da nije ništa više opasna za Hrvatsku od krize na Cipru i Islandu. Niti vjerujem da će direktno utjecati na ljude u Hrvatskoj. Međutim, naša je zemlja i dalje osjetljiva na vanjske šokove, dokazuje to da se Hrvatska još uvijek nije oporavila od velike krize iz 2008. i 2009.
-Na dan kad su banke jedne članice eurozone (Grčke) ostale zatvorene i ograničen je odljev kapitala - istovremeno je zabilježen rast eura?
- Cijelu noć, s nedjelje na ponedjeljak, netko je kupovao ogromne količine eura. Bilo je jasno da je jedna od centralnih banaka intervenirala na tržištu. I u ponedjeljak ujutro je Švicarska narodna banka potvrdila da je intervenirala. Kupovina eura nastavljena je tijekom cijelog ponedjeljka.
-Švicarska središnja banka se očito ponaša na tržištu poput rizičnih fondova?
- Teško je komentirati njihovu politiku. Sjetimo se samo kako su dugo vremena vezivali franak za euro na nivo od 1,2. Naravno da nisu htjeli imati prejaku valutu i oni su u to vrijeme morali kupovati euro u ogromnim količinama tiskajući franak. Isto je malo čudno da tri dana prije nego je Europska središnja banka (ECB) odlučila najaviti veliki program kupovine vrijednosnica (Quantitative easing) tiskajući eure, Švicarska središnja banka odlučila maknuti s nivoa od 1,2. I svi znamo što se potom dogodilo s frankom koji je u jednom trenutku ojačao i 30 posto u roku od par minuta.
-Koliko je izgledno da zbog događaja u Grčkoj švicarski franak i američki dolar probiju vrijednost pariteta s eurom i ojačaju 10-20 posto?
- Osobno vjerujem u dodatno jačanje dolara i dodatno slabljenje eura. Franak i dolar će vjerojatno jačati prema euru. Hoće li odnos eura i dolara doći na odnos jedan na prema jedan ili manje ovisit će o FED-u (Američkoj središnjoj banci) i njihovoj odluci da podignu referentne kamatne stope, ako do toga dođe. Ali nemojmo se zavaravati da će FED dignuti kamatne stope bude li svijet u neizvjesnosti zbog bilo kojeg razloga. Poručili su da imaju vremena i da će biti spori u dizanju kamatnih stopa.
-Je li u tom kontekstu moguće očekivati slabljenje kune ili je ona sigurna, kako vele guverner i premijer?
- Teško da ćemo vidjeti slabljenje kune u kraćem roku jer su iz HNB-a više puta poručili da će održavati stabilnost. I siguran sam da će to raditi sve dok to budu mogli. Međutim, mislim da su pogrešni razlozi zbog kojih se održava tečaj kune na ovom visokom nivou. Mislim da to ima najviše veze s tim da je veliki broj dugova građana i poduzeća vezan za neku od inozemnih valuta i u slučaju slabljenja kune raspoloživa sredstva građana bi se dodatno smanjila s ovog već niskog nivoa. To bi smanjilo potrošnju koja bi dodatno udarila po ekonomskom rastu. Povećali bi se loši krediti u bankama koje bi onda mogle ući u velike probleme... Hrvatska valuta je morala biti fleksibilnija od početka... Međutim, u Hrvatskoj se govori da je kuna svetinja i da se neće dirati te da je devalvacija valute samo uspješna u manje razvijenim državama. No, već godinama devalviraju svoje valute i najrazvijenije zemlje poput Japana, SAD-a, Švicarske i sad Europske unije. (Paulo GREGOROVIĆ)