U najnovijem broju publikacije "Financijska stabilnost", što ju je objavila Hrvatska narodna banka, izmedu ostalog stoji i da su banke u Hrvatskoj na pocetku krize raspolagale znatnim viškom jamstvenoga kapitala, koji je uz neto prihod iz poslovanja cinio dodatni amortizer za nepredvidene troškove ispravaka vrijednosti. No, navodi se, iako sektor u cjelini dobro podnosi šok, broj banaka koji je u prva tri tromjesecja 2009. zabilježio gubitak popeo se na osam.
U HNB-u su tako na temelju makroekonomskog modela kreditnog rizika i pretpostavki o kretanju makroekonomskih varijabli projicirali dinamiku loših plasmana tijekom projekcijskoga horizonta, koji obuhvaca posljednje tromjesecje 2009. i cijelu 2010. godinu.
Istice se kako se u temeljnom scenariju primjenjuje HNB-ova procjena dinamike gospodarske aktivnosti koja na godišnjoj razini predvida stopu pada BDP-a od šest posto u 2009. i tek blagi porast od 0,3 posto u 2010., uz pretpostavku o stabilnom tecaju na razini s kraja 2009.
U šok-scenariju tijekom 2010. godine pretpostavljaju se nešto nepovoljnija kretanja, s padom gospodarske aktivnosti od 2 posto i deprecijacijom tecaja kune od 10 posto.
- Projekcija dinamike udjela loših kredita za posljednje tromjesecje 2009. godine upucuje na ubrzavanje njegova rasta pa bi taj omjer na kraju 2009. mogao dosegnuti razinu od 7,7 posto, što je za 57 posto više nego na kraju 2008., navode analiticari HNB-a.
U temeljnom bi se scenariju, isticu, tijekom 2010. godine rast udjela loših kredita mogao znacajno usporiti u odnosu na njegovu dinamiku ostvarenu tijekom 2009. zbog zaustavljanja pada ekonomske aktivnosti još u drugom tromjesecju 2009. «Takva dinamika gospodarske aktivnosti s vremenskim pomakom djeluje na udio loših kredita, koji bi do kraja 2010. mogao porasti još za 20 posto i dosegnuti razinu od oko 9 posto.
Istodobno bi se u šok-scenariju mogao ocekivati porast udjela loših kredita otprilike za 130 posto tijekom 2010., odnosno na razinu nešto nižu od 17 posto, što ih ukupno povecava za dva i pol puta u odnosu na razinu iz treceg tromjesecja 2009.», stoji u analizi središnje banke.
No, navodi se, unatoc znacajnom smanjenju adekvatnosti kapitala pojedinih banaka cjelokupni bi sektor i u slucaju nastupanja šok-scenarija ostao dovoljno kapitaliziran. Ipak, do kraja 2010. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 10 posto moglo bi imati 14 banaka, koje raspolažu s 12 posto imovine sektora.
Istodobno bi pet banaka, koje raspolažu sa 6 posto imovine banaka, imalo stopu adekvatnosti kapitala nižu od 4 posto, stoji u publikaciji. No, dodaje se kako se te procjene temelje na pretpostavci da se banke ne bi dokapitalizirale, što u praksi ipak nije bio slucaj u prošlosti, pa bi se u šok-scenariju moglo ocekivati jacanje kapitala i/ili spajanje banaka, zakljucuju analiticari HNB-a.