Upravni odjel za kulturu Istarske županije i Istarska kulturna agencija (IKA) organizirali su danas u Kulturno-umjetničkom centru Lamparna u Labinu Sabor kulture Istarske županije. Riječ je o već tradicionalnom mjestu razmjene iskustava, znanja, ideja te povezivanja kulturnih institucija i izvaninstitucionalne kulturne produkcije Istarske županije. Tako su se ovaj put u Labinu okupili kulturnjaci, predstavnici ustanova, organizacija civilnog društva te privatnog sektora, a budući da se svakodnevno susreću s izazovima privlačenja i povećanja broja posjetitelja, odnosno publike na kulturnim i umjetničkim događanjima sudionici Sabora raspravili su upravo tu temu.
- Dosadašnji koncepti razvoja publike temeljili su se na ispunjenju kvantitativno postavljenih ciljeva rasta broja posjetitelja kulturnih događanja. Taj model ne zadovoljava koncept kulture dostupne svima. Naš zadatak je pronaći načine, modele kojima ćemo kroz inovacije i edukaciju stimulirati nove posjetitelje ili one do kojih nam je teže doći, kao što su manjine i marginalizirane skupine, poručila je okupljenima Aleksandra Vinkerlić, ravnateljica Istarske kulturne agencije. Ona je istaknula i da na povećanje posjetitelja valja gledati u kontekstu izgradnje odnosa s publikom u kvalitativnom kontekstu proširenja i diverzifikacije publike. "S tim ciljem, u provedbu aktivnosti valjalo bi aktivnije uključiti lokalnu zajednicu i organizacije civilnog društva. Postaje jasno da koncept razvoja publike ne podrazumijeva isključivo novu publiku, ne smijemo zanemariti postojeću publiku koju valja graditi, razvijati i njegovati", poručila je Vinkerlić zaključno.
Pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije, Vladimir Torbica postavio je okupljenima niz pitanja poput:"Je li umjetnost unutarnji poriv kojim stvaratelj izriče sebe da bi se ostvario?; Je li ta poruka namijenjena odabranim osobama koje umjetnički poriv mogu tumačiti ili brojnijima koje zanima što je umjetnik želio reći?; Je li cilj umjetnika i kulturnih djelatnika prenositi ideje i ostvarenja umjetnika publici?; Kojoj publici? Da li onoj koja s razumijevanjem prilazi umjetničkom djelu i nastoji shvatiti suštinu?
- Mnogo je pitanja na koje je svako vrijeme imalo svoj specifičan odgovor. Danas je publika važna i zato nastojimo pronaći načine da što više zainteresiranih dolazi na kulturne događaje. Nadam se da ćemo i na ovom susretu predložiti barem neke odgovore na pitanje: Kako privući publiku?, kazao je s govornice Torbica.
Zamjenik labinskog gradonačelnika Zoran Rajković istaknuo je da je Grad Labin odavno prepoznao važnost publike te je na tom tragu prije par godina izrađena Kulturna strategija Grada Labina. Dio dokumenta odnosi se i na kulturnu participaciju.
- I sami znamo koliko je publika važna na eventima, njihova masovnost važna nam je i kod apliciranja projekta na natječaje, poručio je Rajković
Uvodne definicije pojma i razvoja publike kao instrumenta kulturne politike predstavila je Daniela Urem, voditeljica pilot međunarodnog programa cjeloživotnog obrazovanja iz kulturnog menadžmenta i kulturne politike Unicult 2020. Pojasnila je da razvoj publike za sobom povlači kulturne, obrazovne, socijalne i ekonomske aspekte. Izdvojila je tri važna koraka, a to su identifikacija, angažman i zadržavanje publike.
- Danas publika nije samo brojka ili pasivni promatrač. Za publiku možemo upotrijebiti i pojam recepcije, što nam govori da je publika otvorena za primanje i usvajanje novih saznanja, voljna je uključiti se u projekte te doživjeti manifestacije. Nerijetko kulturne izvedbe utječu na ponašanje publike te kreiranje stavova, dodala je Urem.
Na jučerašnjem Saboru kulture desetak predstavnika organizacija iz Istre govorilo je o svojim iskustvima i metodama kojima privlače i razvijaju svoju publiku.
Nevenka Koprivšek kolegama iz Istre prenijela je iskustva Festivala Mladi levi iz Slovenije. Dragana Sapanjoš, konceptualna i multimedijska umjetnica povukla je paralelu između publike i suvremena umjetnost. Potom je Dušica Parezanović, podijelila iskustva u radu s publikom Književnog kluba BOOKSA. Davor Mišković, koordinator izrade Istarske kulturne strategije 2014.-2020., pojasnio je ulogu publike unutar sveobuhvatne strategije.
Osim predstavnika javnih ustanova, priliku za razmjenu ideja imali su i organizatori raznih manifestacija s različitom ciljanom skupinom. Pozitivne primjere iz prakse, među ostalim, podijelili su Kristina Nefat i Vjeran Juhas (Galerija i STRIP čitaonica Hrvatskog društva interdisciplinarnih umjetnika), Irena Boljunčić Gracin (FUČ - Festival uličnih čarobnjaka), Breda Bizjak (Otvoreni grad - sudjelovanje građana u osmišljavanju napuštenih prostora,Društvo arhitekata Istre) Irides Zović, Zvjezdana Hrelja, Matea Radolović (DAM-DAŠ volonteri u akciji, Gradska knjižnica Poreč), Tamara Nikolić-Đerić (iPadecomuseum: Nove tehnologije u prijenosu maritimne baštine, Eko muzej Batana), Bianca Dagostin (Filmske pop-up radionice za djecu i mlade, udruga PUT). (Ivana AHMIČEVIĆ)