Teško je nabrojati sve primjedbe uglednih kulturnjaka na rad Muzeja suvremene umjetnosti iznesene na prošlotjednoj tribini u organizaciji udruge gradana Academia Moderna. Teoreticar arhitekture Nikola Polak i dramaturg Vjeran Zuppa okupili su glavne kriticare rada aktualne uprave MSU-a.
- Moje je mišljenje da muzej nije ispunio ocekivanja, pun je nebuloza, necitljiv je i neaktualan. Na cudan i gotovo bezobrazan nacin obracunava se s naslijedem, iznio je Mladen Lucic, bivši kustos zagrebackog MSU-a, a danas kustos pulskog Muzeja suvremene umjetnosti Istre.
Koncepciji stalnog postava, ciji su autori Nada Beroš i Tihomir Milovac, govornici su zamjerili orijentaciju na zabavu koja banalizira umjetnicko djelo, opcu nekoherentnost i nejasnost, ali i nestrucna rješenja. Medu potonjima je nacin na koji su izložena djela skupine Gorgona - odložena na police.
Lucic tvrdi da je kultna slika «Pafama» Josipa Seissla, prva apstraktna kompozicija domace likovne umjetnosti, okrenuta naopako, dok je još jedna kultna slika hrvatske moderne, «Autoportret» Marina Tartaglie, nemarno okacena mimo svake logike. Propusti su mnogi - nema Ljube Ivancica, kao ni važnih djela Vaska Lipovca ili Oskara Hermana, a izložen je samo jedan rad Dušana Džamonje.
Medu zanimljivim podacima je nevjerojatan nesrazmjer izmedu nedavno obavljene procjene vrijednosti fundusa na 47 milijuna kuna i deseterostruko viših troškova izgradnje zgrade od 470 milijuna kuna. Metar cetvorni zgrade koštao je neshvatljivo visokih 4.660 eura, pri cemu su - upozorava povjesnicar umjetnosti te clan gradskog Odbora za kulturu Zvonko Makovic - korišteni najjeftiniji tip betona s 14-godišnjom garancijom, jeftini knauf te plasticni materijal lexan, takoder niske trajnosti, koji se obicno koristi za privremene objekte. Zanimljivo je i da je plin koji se rabi u protupožarnom sustavu zabranjen u zemljama EU-a.
Umjesto Uprave MSU-a koju cine ljudi «bez identiteta», pravi su krivci - upozorava Makovic - gradonacelnik Milan Bandic, njegov pomocnik Duško Ljuština te ministar kulture Božo Biškupic kao istinski kreatori nastale situacije.
Pokušali smo i iz muzeja dobiti ocitovanje na neke optužbi, no niti ravnateljica Snježana Pintaric niti njen pomocnik Tihomir Milovac nisu se dan nakon tribine javljali na telefon.