Svaka nova godina za sobom nosi neke nove nade i odluke. Kraj jedne i početak druge godine, uvijek je prilika da upitamo ljude u kulturi što i po čemu će pamtiti godinu koja je za nama i čemu se nadaju godini koja nam nadolazi. Kako je kraj godine uvijek hektičan, rastrgan između bogatih trpezi, obiteljskih i poslovnih druženja, uspjeli smo "uloviti" nekoliko kulturnjaka, koji su se u zadnji čast, pa čak i na Staru godinu potrudili nam izdvojiti događaj koji je, po njima obilježio kulturu u 2014. i izrekli ponešto o nadanjima za godinu koja dolazi.
Vladimir TORBICA, pročelnik za kulturu Istarske županije: Moj dida Livija Morosina
Događanja koja su obilježila kulturu u 2014. godini jesu Barun Gautsch, Gruss aus Pola, znanstveni skupovi i okrugli stolovi, Evakuirci, Zatvoreno more, Sa(n)jam knjige u Istri… tj. obilježavanje stogodišnjice velikog rata koje je pokazalo snagu suradnje kreativne Istre. Iznimna izvedba pjesme "1914. (Mojen didu)" Livia Morosina i međunarodne glazbene pratnje tijekom otvaranja XX. sajma knjige, bila je rijetko doživljeni umjetnički vrhunac koji je u nekoliko minuta pokazao sve što kultura može i mora, biti i dati: kreativnost, emociju, kvalitetu, suvremenost, tradiciju, promišljanje…
U 2015. godini očekujem, kao i do sada, mnoštvo kvalitetnih kulturnih događanja i publike jer je kultura pokazala kako, usprkos financijskim teškoćama, doprinosi kvaliteti življenja društva te mu prenosi optimizam i volju za lijepim, a želim čim više malih, ali jedinstvenih kulturnih bisera, poput nezaboravne izvedbe "1914. ( Mojen didu ), unutar velikih kulturnih projekata kao što je kandidatura Pule i Istre za europsku prijestolnicu kulture.
Gordana RESTOVIĆ, ravnateljica Pula Film Festivala: Umrežavanje "umjetničke" Istre
Meni je osobno najveći događaj u 2014. bio otvaranje Filmskog festivala, puna Arena i cijeli festival, jer sam to vidjela prvi put s druge strane i to ću pamtiti za cijeli život, ali to je zaista osobno.
No, izdvojit ću projekt svjetlećih divova koji je nesporno najsnažniji događaj vizualne umjetnosti i koji je uz Festival vizualija (3D maping spomenika i Interaktivna izložba "XYZT - Abstract Landscapes" u Svetim srcima) bio vrhunski doživljaj suvremenih umjetničkih stremljenja. Uključujući tako veliki broj Istrana, Puljana i viralni svijet, mislim da je kulturni događaj u 2014. ustvari "zasjao".
I zato, na tragu prošle godine u 2015. očekujem nove, hrabre iskorake, oslobađanje stereotipa i "ziheraških" projekata te još veće otvaranje i umrežavanje "umjetničke Istre" sa svijetom. Istra je puna kvalitetnih programa i sposobnih ljudi, ali mislim da ćemo jedino uz naše povjerenje u mlade, nesputane ljude moći kreativno i kvalitetno pratiti svjetske umjetničke trendove.
Nataša DRAGUN, flautistica, članica i tajnica Puhačkog orkestra grada Pule: Bez kulture nema identiteta
Ne mogu istaknuti pojedinačne događaje ili još teže - jedan događaj - iz jednostavnog razloga jer ih nije moguće posjetiti, popratiti, doživjeti sve, a samim tim i nešto isticati. Ono što je, po meni, obilježilo kulturu u 2014. godini opet ne vrijedi samo za jednu godinu, niti samo za Istru - to je kreativnost, entuzijazam, ideje, suradnja, potreba da se nešto stvori, oblikuje, izvede, kaže… u borbi sa situacijom u kojoj smo svi, a koja kulturi nije naklonjena. Čestitala bih svima koji se usprkos svemu i najbolje što mogu ipak stvaraju, jer bez kulture nema identiteta.
U 2015. godini očekujem i nadam se, da ću i nadalje imati sreću i zadovoljstvo i priliku baviti se stvarima koje me ispunjavaju i nadahnjuju - s obzirom da kao samostalna umjetnica imam privilegiju odabira te surađivati s kolegama i prijateljima s kojima dijelim doživljaj kulture i umjetnosti. Na tom putu očekujem i poteškoće, ali vjerujem da ćemo zajednički naći načina ostvariti i predstaviti svoje ideje. Kao članica i tajnica Puhačkog orkestra grada Pule, očekujem i nadam se da ćemo poput više orkestara u Istri i šire, jednog dana dočekati i stotu obljetnicu; nešto bliže nam je srebrni jubilej (u 2015. slavimo 22 rođendan); a za sljedeću godinu da ćemo nastaviti s uspješnim djelovanjem te i dalje biti jedan od prepoznatljivih sudionika u stvaranju kulture svoga grada i županije. Posebno se veselim 40. susretima puhačkih orkestara / limenih glazbi Istre, na kojima se kao i svake godine okupi oko 1.000 glazbenika.
Vedran ŠILIPETAR, likovni umjetnik i glazbenik: XYZT i Outlook
Izložba "XYZT - Abstract Landscapes" u galerijskom prostoru Svetih srca Arheološkog muzeja Istre svakako spada u red kulturnih manifestacija koje ispunjavaju moja očekivanja u domeni vizualnih umjetnosti. Nominacija pulske arhitektice Brede Bizjak za najvažniju europsku nagradu "Mies van der Rohe" zasigurno će u budućnosti potaknuti pitanje o potencijalu i potrebitosti njenih ideja u Istri. Nastupi odličnih inozemnih izvođača poput Laureen Hyll ili Submotional orchestra na festivalu Outlook kao i kompletno ozračje koje ovaj festival potiče u Puli sa sociološkog aspekta je apsolutno stimulativno i edukativno za sve generacije žitelja Istre. Volio bih kada bi taj trend s obzirom na krizu i nepovoljne uvjete u domeni kulture zadržao barem ovu razinu koja je u pojedinim regijama u svijetu u ovom trenu itekako lošija i siromašnija. I naravno, Lighting giants Deana Skire, također je projekt koji me nije ostavio ravnodušnim.
Branka BENČIĆ, kustosica: Kvantitet nadmašio kvalitetu
U kulturnoj ponudi u okviru vizualnih umjetnosti kvantitet je nadmašio kvalitetu i nisam posebno zadovoljna onim što smo mogli vidjeti. Kao nezavisni djelatnik u kulturi drago mi je što sam imala priliku svojim radom "intervenirati u sustave", kao što nezavisna scena pokušava kontinuirano uspostavljati korektive. U tom smislu valja istaknuti cjelokupno djelovanje u kulturom polju Apoteke, galerije Poola, galerije Singular, Studija Golo Brdo, koji minimalnim sredstvima stvaraju žive i relevantne programe, kao i rad onih koji detektiraju stanje u društvenom polju poput izložbe pulskih političkih grafita u Savičenti, projekt ARL i riječkog MMSU na čelu sa Slavenom Toljem. Zadruga Praksa nas je ljetos podsjetila na pulski list Petica i vrijeme kada je Pula bila obilježena sasvim drugačijom, alternativnom i urbanom energijom. Vidimo da institucije nisu relevantne niti su u kontaktu s umjetničkom produkcijom, razumijevanjem društva ili umjetnosti, programi su loše kvalitete, ponavljaju se, lokalni su, zatvoreni, površni, bez promišljanja i nedostatak međunarodnog konteksta je velik. Na kraju, izdvojila bih i Audioart festival kao projekt koji sustavno promišlja nove glazbene izraze i formate uz intermedijski pristup i otvorenost prema eksperimentu i predstavlja jedan od najuzbudljivijih audiovizualnih doživljaja godine.
Ovoj godini se veselim od samog početka. Izložba Jelene Jureša Mira Skica za portret, dvokanalna videoinstalacija koja isprepliće osobnu povijest i kolektivnu memoriju, koju sam realizirala u MMC Luka i zagrebačkom Pogonu, otvara se u Kunstlerhaus KM - Kunst und Medien u Grazu. Veselim se nadolazećem bijenalu u Veneciji, na kojem će Damir Očko predstavljati Hrvatsku, a čije smo radove u Puli imali priliku upoznavati 2009., 2012. i 2014. godine i upravo će njegov posljednji film “TK”, u hrvatskoj premijerno prikazan na prošlom 54. porečkom Annalu "Veliko razlaganje", kojem sam bila kustosica, biti središnje mjesto koncepcije hrvatskog paviljona na 56. venecijanskom bijenalu.
Sean Poropat i Jelena Fiškuš, Studio SONDA: Gradska knjižnica Labin
Godinu 2014. obilježila je nominacija vizualnog identiteta, prostorne grafike i signalizacije interijera nove Gradske knjižnice Labin za veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva i osvojena nagrada ICOGRADA EXCELLENCE AWARD (priznanje svjetske dizajnerske organizacije: International Council of design) na bienalnoj izložbi Hrvatskog dizajna 13/14. U ovom projektu, od vrijednog vizualnog ostvarenja, još je važniji proces rada koji od samog početka isprepliće arhitektonsku i dizajnersku struku što bi trebalo poslužiti kao primjer važnosti uključivanja dizajna u procese rada od samih početaka, kao i važnost njegove sinergije s različitim djelatnostima. Dizajn potpisuje kolega Damir Gamulin, arhitekturu i interijer Margita Grubiša, Igor Presečan i Ivana Žalac. Naručitelju Gradu Labinu čestitamo na prepoznavanju važnosti inicijalnog uključivanja dizajna u realizaciju knjižnice, što je, eto, prepoznala i struka. No to nije samo rezultiralo nagradama, već i pozitivnim odnosom zajednice prema novoj knjižnici, što u konačnici i jest osnovni cilj.
Ono što očekujemo u idućim godinama je prepoznavanje važnosti dizajna za razvoj regije, države. Dizajn je vrlo primjenjiv, vrlo je važan na ekonomskoj razini, obzirom da kvalitetni dizajnerski projekti generiraju razvoj obrta, industrija, tradicija, kulture, gospodarstva…A vrlo je važna i činjenica da dizajn može biti održiv na način da sredstva uložena u njega generiraju nova sredstva, nova radna mjesta, zdravu zajednicu. Kao primjer mogu nam poslužiti države koje itekako iskorištavaju dizajn za svoj ekonomski i kreativni prosperitet, poput primjerice skandinavskih. Tamo je dizajn utkan u sve pore društva i društvenog uređenja. Stoga smatramo da bi trebao zauzeti i važan dio u istarskoj kulturnoj strategiji, treba imati značajniju podršku, pogotovo zato što u Istri zaista postoji pogon dizajnera koji mogu puno doprinijeti njezinu razvoju.
Natalija GRGORINIĆ i Ognjen RAĐEN, književnici i voditelji knjižnice i kulturnog svratišta "Zvona i nari": Kultura nije luksuz
Postavljanjem Aleksandre Vinkerlić za ravnateljicu Istarske kulturne agencije ta je županijska institucija konačno ostvarila sve osnovne preduvjete da postane tijelo koje će koordinirati kulturnu proizvodnju Istre. Kako je književno nakladništvo jedno od područja na koja bi IKA u narednom periodu trebala staviti poseban naglasak, možda se u tome može prepoznati tračak nade, naročito ako se uzme u obzir da su književna i književno-nakladnička djelatnost (i) na nacionalnoj razini u stanju stalne zdvojnosti i malodušja. Naravno, naivno bi bilo vjerovati da jedna javna institucija može preokrenuti stvari u bilo kojoj grani umjetnosti, no možda će IKA u dogledno vrijeme postati svojevrstan katalizator koji će jače povezati istarsku književnu i nakladničku scenu te joj pružiti priliku da se jasnije odredi i bolje poveže, kako iznutra, tako i prema van, s ostalim sudionicima domaće scene, ali i s novim partnerima iz najbližeg nam susjedstva.
Željeli bismo da 2015. donese istarskoj kulturi, našim kolegama i nama nevjerojatnu količinu pozitivne komunikacije, poštovanja, uvažavanja, razmjene i suradnje. Istri treba snažna književno-umjetnička proizvodnja, renesansni zanos osnaženog stvaralaštva, novi, smjeli, odvažan iskorak na svim razinama i u svim područjima. Zašto ne bi 2015. ostala zapamćena kao godina u kojoj se istarska kultura interdisciplinarno homogenizirala na opće zadovoljstvo i prosperitet svih njezinih sudionika? Zašto se 2015. ne bi cijela Istra, zajednički, kandidirala za prijestolnicu kulture i to ne za tamo neku 2020. nego već za 2016.? I ne za europsku, nego za svjetsku? I ne za nekakvu manje ili više prestižnu titulu, već za konkretnu dobrobit svojih stanovnika i svakog namjernika koji ovamo svrati? Željeli bismo, dakle, da se u 2015.-oj kulturu prestane doživljavati kao nepotreban luksuz, nužno zlo, proračunsko opterećenje ili stariju sestru usidjelicu popularnog joj brata, turizma. A ako je previše očekivati da se to dogodi u samo jednoj godini, onda želimo svim našim kolegama koji se bave bilo kojim vidom umjetnosti da 2015.-u preživimo, a da 2016. zajedno pokušamo ostvariti nemoguće.
Sebastijan VOJVODA, voditelj likovnih djelatnosti u Pučkom otvorenom učilištu Poreč: Tradicionalne manifestacije - sukus najboljeg
Teško bih se mogao odrediti u smislu nekog jedinstvenog događaja koji je obilježio kulturu u Istri 2014., pogotovo u smislu odabira samo jednog događaja u mnoštvu različitih kulturnih u rasponu od glazbenih, likovnih, filmskih i scenskih događanja. Smatram da tradicionalne manifestacije koje se odvijaju godinama odražavaju sukus najboljeg na području istarske kulture...a to su za mene pulski i motovunski filmski festival, pulski Sa(n)jam knjige u Istri, porečki Annale suvremene umjetnosti, Rovinjski Photodaysi, koncerti klasične glazbe u Eufrazijevoj bazilici i drugi. Mislim da je kod svih kulturnih institucija i ustanova u Istri uočljiv napor da se u vremenima recesije održi kakav-takav nivo događanja.
U 2015. se nadam većem priljevu sredstava za kulturu jer je i uz najbolju organizaciju i ideju potrebna izvjesna materijalna baza koja može prevagnuti prema većoj kvaliteti nekog programa ili u slučaju njena izostanka određene iste gurnuti u 2. ligu. Ne znam što je u planu u 2015. od značajnijih događaja osim onih koje sami planiramo u sklopu porečkog Učilišta, a to bi svakako mogla biti izložba Ricarda Dalisija, poznatog talijanskog dizajnera, arhitekta i umjetnika u galeriji Zuccato. (Lara BAGAR)