Treci po redu Sabor kulture u Istri, održan u petak u pulskom hotelu
Histria, okupio je sve relevantne aktere u kulturnom životu regije, a na
tapetu je bila Istarska kulturna strategija (IKS) donesena prije dvije
godine. Glavna je tema bila implementacija IKS-a u raznim segmentima
kulture Istre.
Prvi je svoju ocjenu IKS-a dao procelnik za
kulturu Istarske županije Vladimir Torbica, koji je priznao da u procesu
implementacije nije puno toga ucinjeno, no da je glavni razlog tome
financijska kriza.
- Od donošenja IKS-a prošle su dvije godine pa
možemo reci da još uvijek nismo ni na pola puta. Pred nama su tri
godine za realizaciju koliko je toga moguce. Gospodarska nas je
situacija sprijecila, ali smo putem proracuna uspjeli zadržati
financiranje kulture na prošlogodišnjim razinama. Što se implementacije
IKS-a tice, ucinili smo ono što je najmanje skupo - dakle ono što smo
mogli uciniti. Medu svijetlim primjerima možemo spomenuti Hižu od besid u
Pazinu, Plesni centar u Svetvincentu, skorašnje otvaranje Centra za
nematerijalnu kulturnu baštinu u Picnu i osnivanje Muzeja suvremene
umjetnosti Istre. Pomagali smo u tiskanju raznih edicija, dogovoreni su i
medijski prilozi u Glasu Istre, pokrenut je portal Kulturistra,
uspostavljeno je javno-privatno partnerstvo s udrugom Sa(n)jam knjige u
Istri, umrežili smo istarske muzeje, pokrenuli smo Artexchange, kazao je
Torbica.
Medu projekte koje nisu ostvareni zbog manjka novca
ubrojio je centar za glazbu, klubove mladih, centralni muzejski depo i
depozitarnu knjižnicu. Kao probleme koji bi se mogli riješiti u skorije
vrijeme Torbica je naveo odnos izmedu produkcije i manifestacija i odnos
izmedu institucionalne i izvaninstitucionalne kulture te je naglasio da
se izdavaštvo nalazi u jako teškoj poziciji i da mu treba hitno pomoci.
Najzadovoljniji muzealci
Slijedile
su evaluacije predsjednika ili predstavnika radnih timova koji su
sudjelovali u kreiranju IKS-a, a prvi je bio predsjednik tima za
književnost Milan Rakovac. - Što se književnosti tice, moramo
inzistirati na produkciji, uvesti zavicajnu nastavu u škole, stimulirati
razvitak dijalektalne kulture i ekonomski stimulirati književno
stvaralaštvo mladih, kazao je Rakovac.
Predsjednica tima za
knjižnice Irides Zovic je kazala da su one deficitarne u kadrovima i
financijama te da je softversko umrežavanje stalo u zacetku. Smatra
nadalje da je glavni cilj stvaranje depozitarne knjižnice kao i ponovno
uvodenje bibliobusa putem kojeg bi knjige bile dostupne široj
populaciji.
Lidija Nikocevic, predsjednica radnog tima za muzeje,
kazala je da je IKS možda najviše zaživio upravo u muzejima. - Pri
stvaranju IKS-a precizno smo detektirali probleme muzeja, a u ove dvije
godine uspjeli smo ih aktivirati i umrežiti. Zahvaljujuci tome možemo
krenuti u kreaciju novih, zahtjevnijih projekata, poput zajednicke
izložbe u kojoj svaki muzej može dati svoj prilog.
Ivan Matejcic,
predsjednik tima za materijalnu kulturnu baštinu, iznio je niz
pozitivnih primjera u tom segmentu kulture kao što su konzervatorski
posao, restauracija i slicno. Pozitivne primjere dao je i Dario Marušic,
predsjednik tima za nematerijalnu kulturnu baštinu, koji je kazao da su
planovi u tom segmentu realizirani, a medu njima je najvažnije
osnivanje takozvanog CENK-a - Centra za nematerijalnu kulturnu baštinu.
Gordana
Jeromela Kaic, predsjednica tima za ustanove u kulturi, istaknula je
potrebu za produkcijom, razvojem publike i permanentne ponude.
Predložila je da se IKS-u pridruži i akcijski plan s financijskom
konstrukcijom radi lakše i jasnije implementacije strategije.
?eni
Dekleva Radakovic, predsjednica radnog tima za glazbu, navela je
potrebu umrežavanja svih institucija umjetnickog obrazovanja kao i bolju
rasporedenost kvalitetnih glazbenih dogadanja.
Bojan Šumonja,
predsjednik tima za likovnost, iznio je terensku analizu za taj segment
te tri projekta koji su realizirani i koji kao rezultat imaju vidljivost
Istre na medunarodnoj kulturnoj sceni. - Prvi je Artexchange, koji je
na neki nacin uspio stvoriti tržište umjetnina. Drugi je Muzej suvremene
umjetnosti Istre koji pokriva puno tocaka IKS-a i njihova manifestacija
"Tu smo", koja je dobra, no nije dovoljno uspješno producirana. Treci
je pozitivan primjer privatna galerija Makina, koja je uz malo sredstava
uspjela realizirati izložbe visoke kvalitete, kazao je Šumonja.
Definitivno
najnegativnije izlaganje imao je Elmo Cvek, predsjednik tima za
nakladništvo, koji je kazao da je stanje u tom segmentu katastrofalno. -
Najveci je kaos na tržištu knjiga donijela pojava novinskog izdavaštva
koje je prouzrokovalo krah malih i srednjih nakladnika. Prognoze su
crne, a stanje ce se zasigurno pogoršati. Zavicajni nakladnici nece moci
opstati ako ne dobiju sustavnu potporu za objavljivanje knjiga koje su
važne za regionalnu, a samim time i nacionalnu kulturu, zakljucio je
Cvek.