Kukić: Fašizam nije samo BiH specijalitet

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U Gradskoj knjižnici u Puli jučer je održana tribina "Kad intelektualci utihnu – što nam slijedi", u organizaciji Nacionalne zajednice Bošnjaka Istre na kojoj su sudjelovali dr. Esad Bajtal, akademik BiH Slavo Kukić i nakladnik Mustafa Kapidžić.

Možda je najbolji odgovor na pitanje iz naziva tribine koje je postavio moderator Igor Galo u prvom svom komentaru dao upravo Bajtal konstatiravši da "nije točno da šute intelektualci, nego inteligencija koja je u većini". Razlika je u tome, objasnio je Bajtal, da pod pojam inteligencija spadaju oni koji su stekli diplome i danas su u službi vladajućeg režima, dok je intelektualac moralna kategorija i rukovodi se savješću, a pritom intelektualci nemaju, primjerice, medije kroz koje bi promovirali svoje ideje.

Glad i strah

Naslovna tema tribine preksinoć nije bila jedina o kojoj su njeni sudionici raspravljali.

- U Bosni i Hercegovini imate judaizam, islam, pravoslavlje i islam, što znači da su tri od tih religija abrahamske, podložne jednom istom bogu, ali njihov dolazak do boga postaje veći problem nego sam bog, napomenuo je Bajtal. "Religije su izdale vjeru okrenuvši joj leđa i počele slaviti bogove na Zemlji", kazao je Bajtal koji smatra i da nisu najgora vremena ona u kojima je opasno govoriti, nego ona u kojima je opasno slušati, konstatiravši da tamo gdje vladaju glad i strah nema demokracije.

Pričali su, između ostalog, i o socijalnom buntu u BiH, a jedna od tema koje su se dotakli bila je i Europska unija. Bajtal je primijetio kako političari iz BiH govore da žele u EU, a čine sve da njihova zemlja ne uđe.

- Ja neću u EU, ja hoću da ona dođe ovdje, da se vrati u BiH, jer mi smo bili Europska unija prije Europske unije, kazao je Bajtal, argumentiravši to time da je multikulturalizam, koji se danas pokušava izgraditi u EU, već bio izgrađen u BiH.

Vezano uz temu Europe, Slavo Kukić komentirao je Bolonjsku reformu, rekavši da ako je išta protiv budućnosti nekog društva, onda je to ta reforma ispod koje se krije namjera krupnog kapitala da stvori tržište jeftine radne snage.

Kukić se jučer osvrnuo i na političku situaciju u Hrvatskoj kazavši da "fašizam nije samo BiH specijalitet", već postoji i u Hrvatskoj te je s tim u vezi apostrofirao Zlatka Hasanbegovića i Brunu Esih i priču s preimenovanjem trga Josipa Broza Tita u Zagrebu. Ista se priča, kaže, može naći svaki dan u Srbiji, u kojoj Vojislav Šešelj koristi javni prostor da promovira fašističku ideologiju, dok se rehabilitiraju pripadnici četničkog pokreta. BiH je pak posebna priča jer ima više komponenti koji omogućavaju širenje fašizma u ime obrane nacionalnih interesa, o čemu je Kukić napisao šest knjiga, među kojima je "Lopovluk u ime naroda". Kaže da BiH ulazi u ambijent koji podsjeća na vrijeme s kraja 1980-ih i početka 1990-ih kada se govorilo o potrebi zbijanja nacionalnih redova, a u podtekstu cijele priče je fašizam, čemu pridonosi i novi izborni zakon. Kukić je govorio i o masovnom napuštanju BiH, za što ga je Galo podsjetio da to nije samo karakteristika te zemlje, već da ljudi masovno odlaze i iz Hrvatske, a Galo vjeruje da se to radi planski.

Nitko ne čuje

Kapidžić je opširno govorio o djelovanju izdavačke kuće Kult B, na čijem je čelu i koja je objavila 75 naslova, a u njihovoj izdavačkoj produkciji nalaze se knjige koje se bave umjetnošću, ali posebno politikom, pa su tako objavili knjige o komunistima konvertitima koji su prešli u nacionalističke stranke, prihvatili klerofašizam i doprinijeli da zlo u BiH kulminira. U jednoj knjizi bavili su se i ulogom srpske pravoslavne crkve u razaranju Jugoslavije i organiziranju rata u Bosni i Hercegovini te sudjelovanju u zločinima. Objavili su i pet knjiga na temu religija, od kojih je prva bila o islamu, a zbog objavljivanja knjige o ilegalnom radu Komunističke partije Jugoslavije u vojsci Kraljevine Jugoslavije, Kapidžića su nazvali luđakom.

Kapidžić je inače i sam bio sudionik partizanskog pokreta i, kako kaže, prošao je tri režima, a ovo vrijeme naziva "vremenom koje se vraća".

- Mi pričamo kako da doprinesemo razvoju demokratskog društva, ali nas nitko ne čuje, kaže Kapidžić. Štoviše, njegov kolega Kukić dobio je svojevremeno palicom po glavi, no ovo vrijeme Kapidžić vidi kao njihovu šansu, jer je sudjelovanje na ovakvim skupovima prilika da ih netko čuje.

Program je realiziran uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Istarske županije. (M. RADIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter