Lijepo je pročitati naslove da je nezaposlenih na hrvatskoj burzi rada manje nego lani u ovo doba godine - u Istri gotovo 30 posto manje! - ali je poražavajuća činjenica da se iza tih "optimističnih" brojki krije i velik broj naših ljudi koji su posao potražili u inozemstvu, prvenstveno unutar EU-a, ali i na drugim kontinentima. U ovo doba godine u talijanska i austrijska zimovališta ne hrle iz Hrvatske samo skijaši, nego i nezaposleni radnici, ugostiteljski i sav turistički kadar, u nas većinom osuđen na sezonski rad. Koliko nedostaju hrvatskom turizmu, jedinom rastućem sektoru u domaćem gospodarstvu, toliko su na cijeni i u razvijenom svijetu gdje su, k tome, i plaće više.
Italija cijeni hrvatske konobare i kuhare
Rade Vuletić iz Pule, koji 25 godina radi u Italiji - otišao je kao konobar i postao samostalni ugostitelj - kaže da bi tamošnji turizam i ugostiteljstvo mogli staviti ključ u bravu da nema stranih radnika. Vuletić u Južnom Tirolu, u Selva di Val Gardeni, jednom od najjačih skijališnih centara u Italiji, zimi vodi pizzeriju, a u Gradu ljeti ima restoran. Velika je potražnja, kaže, za kuharima, sobaricama, konobarima, pomoćnim radnicima.
Iz Hrvatske se stalno dolazilo, posebno u prvoj polovici 1990-ih, za vrijeme rata, kada je sjeverna Italija bila krcata naših radnika koji su se onda pomalo vraćali kućama, da bi zadnjih godina opet krenuo novi val. U međuvremenu naše su radnike zamijenili Slovaci i Mađari, prije par godina stigli su i Rumunji i sada ih je najviše.
- Hrvatski radnici i dalje najbolje kotiraju, samo što su malo skupi. Najjači smo što se tiče ugostiteljstva. Naši radnici su profesionalniji, znaju svoj posao, zato pitaju i više novca. Dolaze nam i Istrani, iz Pule, Labina, Rapca, malo manje sa zapadne obale, iz Rovinja i Poreča. Ima ih i iz Rijeke i Opatije, sad već iz Dalmacije. Većinom su to mlađi ljudi. Dugogodišnji sezonci često ostaju raditi i ljeti, u talijanskim središtima na obali. U Selvi je inače dosta profesionalaca u điru, ali kod mene u sali trenutno nemam nijednog sa završenom ugostiteljskom školom.
Ove godine nemam radnike iz Hrvatske, ali do lani sam imao kuhara iz Crikvenice i njegovu sestru. Sada zapošljavam par Čeha, dva mladića iz Bangladeša, Slovake i Rumunje. Za sve iz država EU-a u Italiji ne trebaju dozvole za rad, dovoljno je dobiti matični broj i na osnovu toga osobni dokument, kaže Vuletić. (D. PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU