Uz malo sreće i potpore nadležnih ministarstava kojima je Grad Rovinj prijavio projekt Homo Faber, uz već postojeći Eko muzej "Kuća o batani", Rovinjci bi mogli dobiti još tri autentične muzejske kuće koje bi predstavljale povijest, kulturu i običaje grada. U Strategiji razvoja Rovinja do 2020. godine, koju su gradski vijećnici prihvatili, najavljuje se obnova posljednjeg rovinjskog škvera te osnivanje "Kuće rovinjskog Pelinkovca" i "Kuće kruha".
Industrijska baština
Grad u suradnji s Tvornicom likera "Darna" i Eko muzejom "Batana" pokreće projekt Kuće rovinjskog pelinkovca s namjerom valorizacije rovinjske industrijske baštine, promocije autohtonog proizvoda - Pelinkovca i stvaranja nove turističke pa i suvenirske ponude. Cilj je, dakle, brendirati Rovinj kao Grad pelinkovca te muzeološkom interpretacijom predstaviti razvoj tvornice koja već 90 godina odolijeva globalizaciji i pod brižnom obiteljskom upravom bilježi rast i prestiž u svom sektoru.
Druga arhitektonska cjelina koja bi trebala ući u proces revitalizacije industrijske baštine je javna pekara, odnosno Kuća kruha u starogradskoj Ulici Augusta Ferrija. Rovinj je, naime, uz more ali uvijek je bio okrenut kampanji, a dokaz su tome i kuće koje su u svojim podrumima skrivale blago. Javna pekara predstavlja industrijalizaciju osnovne kućanske djelatnosti - pripremanja kruha. Eko muzej "Od zrna do pogače" pričat će priču o poljoprivredi, kampanji, domaćim sortama, lokalnim mlinovima, kulturi razmjene dobara…
Obnova posljednjeg rovinjskog škvera, pak, otvara priču o rovinjskim lučkim radnicima i njihovoj maritimnoj baštini. Lučka uprava u suradnji s Eko muzejom "Batana" i Gradom uređuje prostor u kojem će se predstaviti povijest rovinjske brodogradnje, posebice u doba Mletačke Republike. Uz muzejski postav, ovdje bi se provodili prvi izvaninstitucionalni edukacijski programi usmjereni revitalizaciji male brodogradnje, a razvijat će se i baza digitaliziranih tehničkih crteža i drugih materijala vezanih uz brodogradnju.
Projekt vrijedan 450 tisuća kuna
Za sve ove mini muzeje objedinjene u projektu Homo Faber, koji je osmislila kulturna antropologinja i muzeologinja Tamara Nikolić Đerić, ovih se dana očekuje odgovor Ministarstva kulture hoće li i kolikim iznosom poduprijeti projektni prijedlog vrijedan 450 tisuća kuna. (N. ORLOVIĆ RADIĆ)