Načelnik Kršana Valdi Runko na sinoćnjoj je sjednici Općinskog vijeća potvrdio da se ta lokalna zajednica ne miri s odlukom Vlade RH o naknadi za korištenje prostora elektrana, po kojoj bi se ona od Plomina 1 (125 MW) i Plomina 2 (210 MW) godišnje dijelila na cijelu Labinštinu. Dosad je tu tzv. ekološku rentu dobivao u većoj mjeri Kršan (94,3 posto) i manjoj Grad Labin (5,7).
Runko je, doduše, bio prilično nerazumljiv: "U tijeku je postupak, usmeni, pisani, tužbeni, konzultantski, koji obećava, ali bez garancija. Vjerujem da ćemo s vijećnicima na nekoj od idućih sjednica o tome moći razgovarati", doslovce je kazao.
Ostao je zatvoren i na novinarski upit nakon sjednice o tome koliko je realno podnošenje ustavne tužbe protiv odluke Vlade, o čemu se naveliko šuška među vijećnicima. Pritom se spominje odredba Zakona o tržištu električnom energijom - da vlasnici proizvodnih postrojenja (HEP) plaćaju naknadu jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze elektrane (u ovom slučaju Kršanu i Labinu).
K tome, i u Vladinoj odluci jasno piše da se naknada za elektranu smještenu u dvije ili jedinice lokalne samouprave raspoređuje razmjerno veličini ustupljenog prostora grada ili općine.
Tako je u slučaju Plomina ostalo i nakon odluke Vlade u lipnju, kada je ta svojevrsna stanarina za elektrane podebljana za 86 posto, no izvršna vlast je nakon nešto više od mjesec dana, 1. kolovoza, prihvatila prijedlog gradonačelnika Labina i načelnika triju općina, predstavljen premijeru Zoranu Milanoviću još jesenas, u jeku priprema za realizaciju projekta TE Plomin 3.
To znači da će se tzv. eko renta dijeliti u sljedećem omjeru: Kršanu 50 posto, Labinu 26, a Raši, Pićnu i Sv. Nedelji po 8 posto. Godišnji "kolač", po novom obračunu, uz uvjet redovne proizvodnje Plomina 1 i Plomina 2, iznosi oko 16 milijuna kuna.
Zanimljivo je da se od svih termoelektrana u Hrvatskoj samo u slučaju plominskih naknada dijeli na više jedinica lokalne samouprave.
- Pitanje nije tako jednostavno. Tražimo pravni, politički put… Jer, kako je dosad sve riješeno? Rekao sam već u jednom intervjuu da je politika svemoguća, kaže načelnik Runko, formalno nezavisni nositelj liste SDP-HNS-HSU, očito aludirajući da Vladina odluka ima političku potku.
I predsjednik kršanskog vijeća Zdravko Vidak (HDZ) veli da "još nema ničeg korektnog". "Čim budemo znali više, to moramo obznaniti", dodaje.
Otvorenija je potpredsjednica vijeća Sanja Frankola iz Akcije mladih. "Sigurna sam da su svi vijećnici složni da se ta naknada mora vratiti Općini Kršan jer je TE Plomin uglavnom na njenom području. Ako Vlada odluči uvesti pravu ekološku rentu, nek' je slobodno dijeli na sve općine, dim ne poznaje granice, no ovo je naknada za korištenje prostora elektrana. Uostalom, ako ćemo, eto, dijeliti novac od zagađivača na Labinštini, onda bi bio red da i Kršan dobije dio kolača od Holcima, ITV-a i Rockwoola", poručuje Frankola.
- Ustavna tužba realna je opcija, ali tu trebamo biti ozbiljni, konzultirati se s pravnicima i poslušati mišljenje vijeća, zaključuje.
Uspiju li Kršanci "vratiti stvari na početak", ionako izdašan budžet ove male općine s oko tri tisuće stanovnika premašio bi 25 milijuna kuna. (I. RADIĆ)