Verse je naziv festivala putopisa koji su osmislile sestre Marijana Valić i Vanja Valić prošle godine, a koji će u Puli premijerno biti prezentiran u utorak u 19.30 u galeriji Cvajner.
Verse su osmišljene kao književne večeri na kojima se predstavljaju putopisci, putoholičari, teoretičari, povjesničari, kulturni antropolozi i etnolozi, kao i književnici, da se kroz putopis promovira kulturna raznolikost, s glavnim ciljem da se prikaže što znači putovanje kroz vrijeme i prostor i kako se baština različitih zemalja i kultura Europe isprepliće i pridonosi stvaranju zajedničke europske kulturne baštine i identiteta.
- Volimo inzistirati na izvrsnosti. Nema zla u tome da želiš uživati, u tome da želiš biti sretan, kao niti u tome da započneš dugo pripremljenu priču vlastitih ideja. Sjajan je osjećaj kad s puno smijeha i jednostavnosti dođeš do cilja, i to u društvu sa sestrom, vele sestre Valić.
Marijana Valić diplomirala je marketing na Ekonomskom fakultetu. Nedugo nakon završetka studija u potrazi za vlastitim ambicijama, počinje raditi kao koordinatorica i voditeljica odnosa s javnošću na raznim kulturnim manifestacijama i projektima. Vanja Valić, nekad "ljubljanska študentka politologije" danas završava kulturu i turizam na pulskom sveučilištu. Tu otkriva kulturni turizam i zaljubljuje se u njega na prvi pogled.
- Kako ste došle do ideje o organizaciji festivala putopisa i putopisne književnosti i kome je on namijenjen?
- Iz promišljanja, razmišljanja, čitanja i unutarnjeg putovanja. Jer volimo svoje snove. Želimo prikazati što znači putovanje kao prostor susreta, druženja, upoznavanja običaja i ljudi.
- Zašto je festival naslovljen Verse?
- Nona je govorila "verze". Bio je to njezin izraz za kelj. Odakle povezanost kelja i festivala putopisa? Zbog neraskidive povezanosti kulture putovanja kroz hranu i recepte, note i glazbu, što budi i ostavlja emocije. Izvedenica riječi verse putuje preko granica. Pa tako pronalazimo vrlo rašireno značenje preuzeto iz talijanskog jezika kao: verso – stih, ali i verze, verzeta, verzotto, u našem jeziku kelj. To je ono na čemu želimo da Verse rastu. Da se hrane, plešu, čitaju i vole. A što je bolje od toga kad na kraju dodaš malo sjećanja da sve ispadne kao nonine verze. Namijenjen je svima koji žele uroniti u svijet putovanja i putopisa i na taj način žele otkrivati sebe i druge. Za osmišljavanje vizualnog identiteta zaslužan je Ivan Zidar. Sjajno je kad isprve klikneš s dizajnerom koji razmišlja u tvojem smjeru pa su tako i nastali logo i plakat za koje smo dobili puno pozitivnih kritika. Na obostrano zadovoljstvo ispali su zavidni rezultati.
- Koje su osnovne smjernice održavanja festivala i kojoj je publici namijenjen?
- Današnji suvremeni putnik često obilazi svijet s ciljem da sazna što više o različitim kulturama i narodima, a nova znanja omogućuju mu i nove usporedbe, razvijaju njegovu moć zapažanja i potiču ga da stečeno znanje dalje kontekstualizira. Ono što se događa na putu koji ima neki cilj i svrhu promjena putnika, njegove slike svijeta, doživljaja i iskustva. Često su ta putovanja bila inspiracije književnicima, a u novije vrijeme postaju poticaj turističkim djelatnicima da ponude iste rute upakirane sukladno potrebama turista. Čitanjem i proučavanje putopisa stvaraju se mogućnosti osmišljavanja novih kulturnih ruta nekog mjesta, grada ili područja. Povezane destinacije mogu imati više ili manje sličnosti, no upravo su raznolikosti ono što otvara čitav niz novih mogućnosti. Svrha festivala jest usporedba inozemnog svijeta s domaćim te pronalaženje tragova vlastite nacionalne kulture u stranoj. Verse žele donijeti nove spoznaje o temi, idejama, poveznicama, kreirati nove poglede i mišljenja koja se prenose korisniku, pobuditi interes za nove kulturne vrijednosti, omogućiti putniku da iskaže osobni doživljaj teme, te posjetiteljima upoznavanje s područjem.
- Na koji je način festival koncipiran?
- Verse su zamišljene kao književne večeri na kojima se predstavljaju i razgovaraju putopisci, avanturisti, teoretičari, kulturni antropolozi i etnolozi, te ostali književnici. To su ambasadori svoje kulture u stranom prostoru i tuđe kulture u vlastitoj zemlji i predstavljaju kulturni koridor, koridor znanja, doživljaja i iskustva. Na taj način pruža se mogućnost novog promišljanja spoja putovanja i književnosti na pravom mjestu – u Istri. Istri se divio slavni putopisac Richard Francis Burton i prezreo ju je slavni romanopisac James Joyce, iako ga je i ona oblikovala, a između ova dva ekstrema opisivali su je i voljeli mnogi. I danas turisti i putnici hodočaste po Istri u potrazi za kratkoročnom zabavom ili za srećom, tko bi znao, no kojigod razlozi ih vodili, i oni mogu postati književnim motivima ili pak i današnji putnici mogu ostaviti nezaboravne zapise o Istri. U Istri će se dakle ubuduće na festivalu Verse intenzivno govoriti i o njoj samoj i o drugim krajevima, koje otkrivaju putopisci i pisci, kretat će se stazama spoznaje i sebe i drugih.
- Predstavite ukratko programe koje donosi ovaj festival?
- Na prvom izdanju Versa čija je tema: Turizam kao snažna manifestacija neokolonijalizma u utorak, 15. studenog u Galeriji Cvajner u Puli u 19.30 nastupit će Miroslav Bertoša, Gordan Nuhanović i Jasen Boko. Postoji li zapravo bitna razlika između suvremenog foto-safarija koji srednja klasa razvijenog svijeta prakticira među "domorocima" Tajlanda, Indije, Bolivije, Kenije i Fortisovih "prosvjetiteljskih" opažanja iz druge polovine 18. stoljeća s puta po Dalmaciji i Kvarneru? Jesu li današnji turisti bitno različiti od nekadašnjih kolonijalnih gospodara? Sretne smo što će na prvim Versama ugostiti sjajnog jazz pijanista i skladatelja Carlosa Fagina. Sigurne smo da će svi ljubitelji dobre glazbe doći na svoje, a najavljena večer biti idealna za opušteno večernje druženje uz knjigu, notu i dobru emociju.
- Nešto o nastavku ovoga festivala, njegovim planovima za budućnost?
- Kroz putopis se promovira kulturna raznolikost i intekulturalni dijalog na način da festival predstavlja kreativnu inicijativu koja uključuje više različitih kultura i dovođenje kreativnih ljudi iz drugih kultura. Podrška takvim inicijativama proizlazi iz podrške poduzetništvu politika kulturnih i kreativnih industrija i samim time stvara se model grada u kojem je politika kulturnih i kreativnih industrija usmjerena na kulturu. Verse pakiramo s kulturnim rutama. Čitanjem i proučavanjem putopisa stvaraju se mogućnosti osmišljavanja novih kulturnih ruta kao mediji koji interpretiraju i tumače kompleksnu povijest nekog područja. Rute kao bogati prostor ispreplitanja identiteta. Rute kao prostor inspiracije.
Sudionici prve večeri
Gordan Nuhanović zbirku kratkih priča "Liga za opstanak" objavio je 2001. Godine 2003. objavio je drugu zbirku priča "Bitka za svakog čovjeka", 2004. monodramu "Što to ljudi govore iliti buka", 2006. roman "Posljednji dani panka", 2009. roman "Vjerojatno zauvijek", a treći roman, "Agenti kulture", u ljeto 2013.
Jasen Boko diplomirao je dramaturgiju i svjetsku književnost, bio samostalni umjetnik, dramaturg, urednik, novinar, ravnatelj Drame splitskoga HNK-a, producent. Objavio je dvanaest knjiga.
Miroslav Bertoša povjesničar je i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Već više od četiri i pol desetljeća obavlja sustavna istraživanja u fondovima mnogih domaćih i inozemnih arhiva i biblioteka. Do sada je objavio 17 knjiga te više od 950 ostalih bibliografskih jedinica. (Vanesa BEGIĆ)