Unutrašnja Istra udružila je snage i kreće u izradu projekta razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa čija se realizacija namjerava financirati sredstvima EU strukturnih fondova. Upravo je u tijeku postupak nabave konzultantskih usluga za razradu projekta Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa, prihvatljivog za financiranje iz EU strukturnih fondova, za područje gradova Buzet i Pazin te općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lanišće, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u Šumi u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.
Opstanak života u ruralnim sredinama
Predmet nabave je izrada studije izvodljivosti, plana razvoja širokopojasne infrastrukture te usluga pružanja potpore provođenja javnih konzultacija u svrhu razrade projekta. Vrijednost ove dokumentacije procjenjuje se na 151.780 kuna bez PDV-a. Ponude trebaju biti dostavljene najkasnije do 9. svibnja.
- Razvoj širokopojasne mreže sigurno je jedan od elementa koji će biti jedan od preduvjeta ne samo razvoja nego i opstanka života ljudi u ruralnim sredinama. Putem internet mreže u budućnosti će se moći obavljati sve više javnih, zdravstvenih, obrazovnih i ostalih usluga. S obzirom da je zbog izrazite depopulacije središnja Istra vrlo pogodna za prijavu na fondove EU, odlučili smo projekt pripremiti već za prvi natječaj koji se očekuje krajem ljeta, izjavio je Siniša Žulić gradonačelnik Buzeta koji je koordinator ovog projekta.
Obuhvatiti 20.000 stanovnika Istre
Predviđeni EU fond namijenjen je upravo područjima u kojima pružatelji internetskih usluga nisu naišli na dostatan komercijalni interes. Predviđa se da bi ukupni troškovi širokopojasne mreže za ovo područje mogli iznositi 70-tak milijuna kuna. Projekt bi, kaže Žulić, trebao obuhvatiti oko 20.000 stanovnika i nešto više od 7.000 kućanstava.
Cilj i ideja je da se do 2020. godine Internet mreža najnovijih generacija dovede u gotovo svaki kutak unutrašnje Istre. U skladu je to sa strategijom Republike Hrvatske kojom je predviđeno da se do 2020. godine svim kućanstvima omogući pristup Internetu brzinama većim od 30 Mbit/s, a najmanje 50 posto njih budu korisnici usluge s brzinama od 100 Mbit/s ili s većim.
Prema podacima HAKOM-a, mrežama većim od 30 Mbit/s trenutno na ovom području ima pristup tek jedan posto korisnika, a preko 100 Mbit/s - gotovo nitko. (G. ČALIĆ ŠVERKO)