Kosi ili ravni krovovi - stvar je osobnih preferencija i ukusa, arhitektonskih stilova, ponekad i urbanistickih uvjeta. Ali zeleni krovovi, na kojima raste trava, grmovi, cvijece, pa cak i stabla - takvo se nešto puno rjede vida. Mnogi ih poistovjecuju s luksuzom bogatijih vlasnika penthouse stanova u svjetskim metropolama ili ih pak vide više kao neke arhitektonske eskapade s prizvukom ekologije i održivog razvoja, negoli šire primjenjivu opciju pokrivanja zgrada i kuca.
Ipak, ozelenjeni krovovi poznati su vec tisucama godina, a medu povijesnim primjerima svakako su najpoznatiji Semiramidini vrtovi iz negdje 900. godine prije Krista, koje je car Nabukodonozor dao izgraditi za svoju ženu Amitu, nenaviklu na pustinjski pejzaž drevnog Babilona. Vec ih se tada svrstavalo u sedam svjetskih cuda, a vrtovi su bili rasporedeni terasasto, u njima su uzgajane egzoticne biljke, dok su se s viših terasa u slapovima prelijevali potoci. Takoder, manje je poznato da su na Islandu još oko 800. godine poceli travom prekrivati krovove u svrhu bolje toplinske izolacije, što se u tom dijelu svijeta naziva Grassoden, a u upotrebi su i danas.
Opcenito, danas se zeleni krovovi sve cešce spominju manje u kontekstu glamura, a više u okviru osiguranja humanijih uvjeta življenja u prenapucenim gradovima i pokušaja povratka narušene ravnoteže u prirodi, ali i u sklopu gradnje takozvanih pasivnih kuca odnosno zero energy kuca. Naime, zbog kronicnog nedostatka zelenih površina, onecišcene i nezdrave mikroklime urbanih sredina i buke, vec se neko vrijeme navodi upravo ozelenjene krovove kao potencijalno rješenje tih problema.
Elementi krovnog vrta
Ovisno o projektiranim slojevima krovnog vrta, moguce je uštedjeti jednu do dvije litre loživog ulja po cetvornom metru krova. Studija koju je provela organizacija Environment Canada pokazala je da je izgradnjom zelenog krova za 26 posto smanjena potreba za hladenjem prostora i u istom postotku smanjen gubitak topline zimi, navodi pejsažna arhitektica iz zagrebacke tvrtke Ravago Tanja Herr. Zanimljivo je da se jedna od osnovnih prednosti krovnih vrtova ocrtava u komunalnom smislu, jer oni usporavaju nagli dotok vode u kanalizaciju za vrijeme jakih kiša i smanjuju kolicinu dotoka oborinskih voda gledano u odnosu na prosjecnu razinu padalina na nekom podrucju, cime se jedva i neznatno opterecuje kanalizacijski sustav novim slivnim vodama.
U svakom slucaju, na krovovima se može posaditi i urediti doslovce sve i svašta: od najjednostavnijeg, minimalistickog šljuncanog pokrova s pokojim grmicem do cijelih zona za sport i rekreaciju, umjetnih jezera ili cak bazena, ciji se primjeri nalaze na krovovima New Yorka. Krovnim vrtom smatra se otvoreni prostor prekriven biljnim materijalom, odvojen od tla gradevinom ili nekom drugom strukturom, a može se nalaziti ispod ili iznad kote terena, s time da se biljke ne sade neposredno u teren. Zeleni krovovi nastali sadnjom bilja u kontejnere ili korita nisu krovni vrtovi. Osnovni elementi krovnog vrta su: vegetacijski sloj, supstrat, filtarski sloj i drenažnoakumulacijski sloj. Ovisno o fizikalnim svojstvima krova, ispod osnovnih slojeva zelenog krova, nalazi se hidroizolacija s protukorijenskom zaštitom, toplinska izolacija, parna brana i krovna konstrukcija.
"Postoje ekstenzivni i intenzivni krovni vrtovi, pri cemu su ekstenzivni ili neprohodni u svakom smislu malih zahtjeva na nosivost konstrukcije i na održavanje te na uvjete za bilje koje na njima raste. Intenzivni krovni vrtovi su u pravom smislu rijeci bremeniti: težinom, zahtjevima za održavanjem i navodnjavanjem. Uzevši u obzir razne izvore podataka o krovnim vrtovima, pojavljuje se i pojam poluintenzivnog ili jednostavnog intenzivnog krovnog vrta, koji cini prijelaznu varijantu u razredbi krovnih vrtova. Obilježava ih veca visina supstrata nego kod ekstenzivnih krovova, najviše 20-30 cm, što projektantima i korisnicima omogucuje veci izbor biljnog materijala", pojašnjava Tanja Herr.
Maslinik na krovu
Podloga za sadnju biljaka je važan faktor koji ce utjecati na opterecenje krova, pa se preporucuje korištenje lagane smjese zemlje koja sadrži dovoljno hranljivih materija neophodnih za razvoj biljaka.
"Potreban je supstrat koji je propusan, kao što je onaj koji u sebi sadrži agregat lave, jer je neophodno lagano filtriranje. Naime, ako se vrt zacepi, on više ne može funkcionirati", navodi direktorica Dioneae Nataša Tiška-Vrsalovic. Inace, ova je tvrtka samo u prošloj godini izradila cak 10.000 cetvornih metara krovnih vrtova u Hrvatskoj, a radi se o hotelskim kompleksima: Vrtovi sunca kod Dubrovnika te hotel Kempinski u Savudriji, gdje se recimo iznad jedne podzemne garaže nalazi krovni vrt težine cak tonu i pol, na kojem je posadeno 25 stabala starih maslina! Dakle, i na krovovima, narocito onima na nižim etažama, moguce je uz jaci budžet napraviti vrt kao i na tlu, no ipak treba imati na umu da se ovdje radi o nešto ekstremnijim vremenskim uvjetima: jaci je utjecaj sunca, vjetra i padalina.
Izbor biljaka može biti raznovrstan, no trebalo bi se opredijeliti za niže raslinje poput patuljastog drveca, niskog žbunja, puzavica, cvijeca ili trave. Vrste tankog, krhkog stabla i nježnih listova treba izbjegavati, jer takve biljke slabo trpe pojacan utjecaj vjetra na višim katovima. S obzirom na cinjenicu da su krovovi direktno izloženi suncu, prilikom odabira biljaka treba preferirati vrste koje dobro podnose i traže puno svjetla. Uz dobre akcente na zanimljivom bilju, uredenje prostora za odmor, druženje i boravak na otvorenom te zaklanjanje manje atraktivnih dijelova grada koji se odavde vide (pomocu recimo penjacica i ograda), krovni vrt može postati spektakularna zamjena za klasicnu okucnicu koja pruža sve ono što i svaki vrt, samo uz odlican pogled.