Na tribini "Pula na solarni pogon", održanoj proteklog petka u zgradi Odjela za ekonomiju i turizam "dr. Mijo Mirkovic" pulskog Sveucilišta Jurja Dobrile, otvorena su brojna pitanja i pokrenuta je zanimljiva rasprava o energetskoj ucinkovitosti, no osim cvrstog zakljucka da treba djelovati zajednicki podržavajuci angažman i inicijative gradana na lokalnoj, a potom i nacionalnoj razini, detaljna rješenja nisu dana.
Kljucni hrana, voda i energija
- Kraj ere fosilnih goriva i klimatske promjene ce iz temelja promijeniti uvjete života, i to vrlo brzo. Stoga treba krenuti u analizu i upoznavanje ranjivosti gradova i županija. Pod pojmom ranjivosti podrazumijeva se analiza onoga što ce donijeti problemi s javnim prijevozom, povecavanjem troškova grijanja, redukcijama struje i slicno. Rješavanje ovakvih problema nemoguce je staviti u okvire profesije, pa se teži angažmanu gradanskih skupina, rekao je jedan od kljucnih sudionika tribine Zoran Skala iz Zavoda za prostorno uredenje Primorsko-goranske županije.
Nevladin aktivist, zagovornik održivih izvora energije, predsjednik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršic koji se na tribinu ukljucio putem Skypea, istaknuo je, izmedu ostalog, da su hrana, voda i energija tri kljucna segmenta samoodrživosti.
- Buduci da svugdje u Hrvatskoj imamo jako dobru mogucnost za korištenje solarne energije, održavanje fosilnih goriva je fetišisticko. Naime, neka istraživanja ukazuju na to da hoteli 62 posto energije troše na grijanje tople vode za kupatila i praonice, pri cemu koriste naftu. Trivijalno je otkriti toplu vodu i da kod naših ljudi koji imaju apartmane s vecim potrebama za toplom vodom poticemo instalacije za proizvodnju solarne energije, rekao je Piršic.
O mogucnosti uredenja buducega pulskog studentskog kampusa i sveucilišne knjižnice u prostorima stare bolnice na principu pametne zgrade sa solarnim celijama i kolektorima, kao i postavljanja solarne elektrane na zgradu Rojca pomocu koje bi se mogle financirati udruge u tom kompleksu, što su bile podteme tribine, Piršic je rekao da ravne krovove koji su arhitektonski dominirali sedamdesetih godina prošlog stoljeca treba iskoristiti, posebno pri obnovi napuštenih objekata na kojima bi se mogle smjestiti fotonaponske centrale.
Solarizacija Jadrana test inteligencije za Vladu
- Na krovovima Jadrana imamo "nuklearku" od jednog gigavata. Solarizacija Jadrana, posebno otoka, stoga je zapravo test inteligencije bilo koje hrvatske Vlade. Prvo treba mapirati, locirati, i to do razine svakog krova ili mikrolokacije mjesta instalacije solarnih stanica.
Nadalje, na buducnosti solarne energije treba graditi domacu industriju, jer su fotonaponske celije pred skokom u kvaliteti, postaju višestruko efikasnije prema najnovijim razvojnim istraživanjima, pa se javlja šansa da i hrvatske tvornice usvoje nove tehnologije. Na taj bi se nacin zaposlila i domaca industrija i domaci ljudi. Nužnim stoga smatram da se dogodi niz civilnih inicijativa koje ce podupirati ovu ideju, a onda lokalnim zajednicama ostaje uciniti velike iskorake, a potom isto i na nacionalnoj razini, naglasio je Piršic.
Moderator tribine Ivan Kraljevic, predsjednik Društva bibliotekara Istre i voditelj Zelene knjižnice, pred kraj je trosatne tribine procitao tezu koji je postavio dr. sc. Natko Urli s Instituta Ruder Boškovic: "Kada bismo samo tri posto teritorija Hrvatske prekrili suncevim pretvornicama u toplinsku i elektricnu energiju, dobili bismo oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj." (S. ROJNIC SINKOVIC)