Svi strucnjaci koje je Ustavni sud pozvao na savjetodavnu sjednicu o tzv. kriznom porezu podržali su zahtjeve za odbacivanjem Zakona o posebnom porezu jer je protivan Ustavu. Uz akademske profesore iz raznih društvenih podrucja na sjednicu su pozvani predstavnici predlagatelja zakona i Sabora, ali i predlagatelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornog zakona.
Argumenti Sabora i Vlade bili su ocekivani i kretali su se od tvrdnji da se zakon moralo donijeti jer je bilo nemoguce isplacivati socijalna davanja, preko ponavljanja da Sabor ima ovlasti samostalno utvrdivati poreze do objašnjenja da je zakon socijalan jer je zbog njega moguce isplacivati mirovine. Njegov glavni cilj, napomenuli su, bilo je prikupljanje 2,1 milijarde kuna pa cak i ako je to znacilo da se jednostavno odrede kategorije obveznika i stope jer je tako lakše racunati novi porez. "Rijec je o posebnom zakonu kojim se princip pravednosti i jednakosti ne može potpuno protegnuti na sve", objasnila je Zdenka Pogacic iz Vladinog ureda za zakonodavstvo.
Predsjednikov savjetnik Siniša Tatalovic, pak, oštro je napao zakon ocijenivši da je uveden neobjektivno, bez jasnih kriterija i da krši ustavna nacela pravednosti, jednakosti pred zakonom i razmjernosti. Najdalje je otišao profesor Filozofskog fakulteta Žarko Puhovski koji je zakon procijenio nemoralnim. "Ocjena da osobe koje primaju 54 posto prosjecne place moraju placati krizni porez izazvat ce ozbiljne moralne i socijalne probleme", rekao je Puhovski, koji smatra i da Vlada nije u dovoljnoj mjeri obrazložila nužnost uvodenja kriznog poreza, ali svejedno je ocijenio da Ustav ostavlja zakonodavcu široke ovlasti u poreznim pitanjima.
Prema mišljenju Olivere Loncaric-Horvat, profesorice financijskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, zakon je neuskladen s Ustavom jer ne propisuje neoporezivu osnovicu, a i ne vodi pravu brigu o gospodarskoj snazi gradana. Posebnu manu spornog zakona Loncaric-Horvat vidi u tome što Vlada nije pokušala prikupiti potrebna sredstva povecavanjem postojecih poreza.
Ustavnopravni ekspert Siniša Rodin, pak, pozvao je Ustavni sud da dozvoli Vladi i Saboru da sami odustanu od kriznog poreza kad budu donosili proracun za iducu godinu. Naime, Rodin se nada da bi izvršna i zakonodavna vlast mogle donijeti proracun u kojem bi cjelovitijom reformom socijalnih mjera i fiskalne politike bile popunjene današnje proracunske rupe. Što se tice samog zakona, upozorio je da bi bilo potrebno provesti test proporcionalnosti, da bi se utvrdilo šteti li se zakonom neproporcionalno najugroženijim kategorijama pucanstva.
U Ustavnom sudu se doznaje da bi odluka o mogucoj neustavnosti kriznog poreza, cije je ukidanje do sada zatražilo više od 50 tisuca gradana, ali i predsjednik Republike, mogla biti donesena do kraja godine. Prema podacima Porezne uprave, do 21. listopada naplaceno je 560 milijuna kuna poreza.