Kriza zahvatila i buzetske obrtnike

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U ovoj godini na buzetskom podrucju otvorilo se 15 obrta, a zatvorilo 12 što nije veliki problem kao na hrvatskom nivou, posebice u Zagrebu gdje se svakog dana u prosjeku zatvori jedan obrt. Od tih 12, tri su išla u mirovinu, a nekoliko ih se preregistriralo, rekla je predsjednica Udruženja obrtnika Loredana Krbavcic na subotnjoj skupštini.

Recesija, medutim, itekako utjece na buzetsko obrtništvo, a posebno na prijevoznicku djelatnost, rekla je Krbavcic. Zbog opadanja proizvodnje, a time i izvoza i uvoza, smanjena je potražnja za prijevoznickim uslugama. Prijevoznici jedva sastavljaju kraj s krajem, pokazala je anketa provedena medu tamošnjim obrtnicima.

Obrtnici se žale, upozorava tajnica Udruženja Nadia Bartolic, da neki prijevoznici vrše usluge prijevoza znatno niže od realne cijene što dovodi do nelojalne konkurencije. Pritisnuti recesijom, pojedini obrtnici vec su otpustili šofere, prodali kamione, a ukoliko ubrzo ne dode do poboljšanja biti ce primorani i zatvoriti obrt. Na takvo je stanje osim krize, mišljenja su obrtnici, utjecao veliki broj prijevoznika, visoka cijena naftnih derivata, zakonski propisi koji se stalno mijenjaju, problem naplate potraživanja, visoki troškovi cestarine i nedostatak medunarodnih dozvola.

Ugostitelji se takoder žale na pad prometa. Stupanjem na snagu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ogranicavanju upotrebe duhanskih proizvoda dovelo je do smanjenje korištenja ugostiteljskih usluga. Mali obrtnici ne mogu si priuštiti ulaganja u prostore za pušenje, a gostiju ima sve manje. - Buzetskim ugostiteljima veliki je problem primjena HACCP-a jer zahtjeva dodatna ulaganja u prostor i opremu, a istaknuli su i problem naplate potraživanja, kaže Bartolic.

Frizerke i kozmeticarke vec godinama isticu problem rada na crno. Pored 9 obrtnica frizerske i kozmeticarske djelatnosti kao i cetiri trgovacka društva, još ih desetak radi na crno. Neke od njih imaju i uredene salone u svojim obiteljskim kucama, nisu prijavljene i ne placaju porez pa su cijene usluga znatno manje. Rad na crno muci i automehanicare. Pored osam obrtnickih auto radionica, još ih desetak radi na crno i to u privatnim garažama i cak u opremljenim namjenskim prostorima, pri tome imaju manje cijene i ne podliježu nikakvim inspekcijama.

Pad kupovne moci na svojim ledima osjecaju i mali trgovci. Na pad prometa utjece i veliki broj trgovackih lanaca u odnosu na broj stanovnika Buzeštine kao i održavanje sajma u Buzetu dva puta mjesecno. Sve teže posao nailaze i obrtnici u proizvodnim djelatnostima koje takoder muci naplata potraživanja i blokirani žiro racuni. Kriza je zahvatila i gradevinare. Suocavaju se sa padom cijena gradevinskih usluga kao i nedostatkom posla jer nema novih vecih investicija. Veliki problem u gradevinarstvu takoder je rad na crno i naplata potraživanja.

- Kljucni problem je upravo rad na crno. U ovoj državi ne postoji politicka volja da se riješi rad na crno, rekao je predsjednik sekcije uslužnih djelatnosti Igor Božic.

Udruženje obrtnika iz Buzeta broji 270 registriranih obrta i tristotinjak zaposlenih djelatnika najviše u gradevinarstvu i proizvodnim djelatnostima te uslugama, a slijedi prijevozništvo, osobne i intelektualne usluge, ugostiteljstvo i trgovina.


Podijeli: Facebook Twiter