Kriza banaka prelijeva se u Hrvatsku

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

O mogucim posljedicama prelijevanja bankarske krize razgovarali smo s uglednim ekonomistom dr. Gustom Santinijem, analiticarom koji vec desetljecima kriticki govori o stanju i izgledima domaceg gospodarstva.

- Trebamo li se brinuti zbog sve lošije pozicije banaka koje su u talijanskom, odnosno inozemnom vlasništvu, s obzirom na krizu u bankarskom sektoru koja ih je uzdrmala?

- Sve banke koje su u dobra vremena nadirale u tranzicijske zemlje i kupovale tamošnje banke dobro su zaradivale na razlici na kamatama koje su placale na svjetskom tržištu zbog povoljnijeg rejtinga svojih zemalja od onih koje su placale domicilne banke, ciji rejting nije bio tako dobar. Mi tek ulazimo u krizu i sada ce se situacija obrnuti. Bitnija je banka matica od banaka kceri pa ce se sredstva povlaciti, što strane banke vec i cine. Kreditne linije povlace se iz banaka kceri u matice. Stoga sam i tražio da se u Hrvatskoj vrati zaštitna kamata na kapital da se zarada i dividende ne bi mogle iznositi. Sada se stvari dramatiziraju, ali sve se to upravo dogada. Pitanje je samo koliko ce to biti dramaticno!

- Hrvatske banke su u inozemnom vlasništvu, osim HPB-a koji Vlada namjerava prodati. Koliko je domaci bankarski sektor u zoni rizika?

- Bankarski sustav je krvotok nekog organizma. Kontrolirate li krvotok, kontrolirate i organizam. Stari sam zagovornik osnivanja hrvatske nacionalne i komercijalne banke i pitanje je vremena kada ce se ta ideja prihvatiti. Samo, ako ste veliki dužnik, vjerovnik vam odreduje kako cete i koliko disati i hocete li disati uopce.

- Sudbina hrvatskog BDP-a tema je dana. Tko je u pravu - guverner HNB-a Željko Rohatinski i Europska komisija, koji predvidaju pad do 1,2 posto, ili ministar Slavko Linic s ocekivanjem porasta od 0,8 posto?

- Što se BDP-a tice, svaki pad manji od dva posto bio bi uspjeh. Dakle, moje prognoze lošije su i od onih Rohatinskog, i od Europske komisije, lošije i od onih ministra financija. Bit ce uspjeh ne bude li pad BDP-a snažniji od dva posto! (Razgovarao D. GRAKALIC)

CIJELI RAZGOVOR MOŽETE PROCITATI U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter