Dok se svijet suocava s porastom prodaje krivotvorenih lijekova, svjetske institucije raspolažu s ogranicenim brojem mehanizama kojima mogu sprijeciti da ti lijekovi dodu do potrošaca, a do donošenja novih propisa kojima bi se odgovorilo na rastuci problem moglo bi proteci i nekoliko godina.
Pojava lažnih verzija lijeka Avastina u americkim klinikama za lijecenje raka prošle je godine pokrenula medunarodnu istragu koja se protegnula od Kalifornije preko Egipta do Turske.
Strucnjaci upozoravaju da postoji niz slabosti u sustavu kojim lijekovi od proizvodaca dolaze do konacnog potrošaca i u koji se zbog toga ubacuju krivotvorine i pozivaju na sveobuhvatne mjere za zaštitu bolesnika i strože kažnjavanje pocinitelja.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je u razvijenim zemljama manje od jedan posto lijekova krivotvoreno, no na razini citavog svijeta taj podatak penje se na oko deset posto, dok bi u nekim zemljama u razvoju udio lažnih lijekova mogao dosegnuti trecinu svih lijekova na tržištu.
Kao kljucni problemi navode se nepostojanje sustava kojim bi se pratili lijekovi u svim fazama prometa, loša zakonska regulativa koja omogucava proizvodacima krivotvorenih lijekova da udu u sustav i spremnost legitimnih distributera i zdravstvenog sustava da zatvore oci pred pojavom lijekova iz upitnih izvora.
U Europi ce se tek 2016. godine uvesti jedinstvena identifikacija na svim medicinskim proizvodima, a SAD još uvijek nema nacionalni sustav pracenja prometa lijekovima, pa je tek Kalifornija zakonom uvela obvezu identifikacije proizvoda serijskim brojem od 2015. godine.