Mašući ruskim zastavama i povicima "Rusija, Rusija", prosvjednici na Krimu postali su zadnja utvrda otpora novim ukrajinskim vlastima.
U krimskom glavnom gradu Simferopolju deseci naoružanih muškaraca zauzeli su u četvrtak sjedište krimskog pokrajinskog parlamenta i podigli ruski barjak.
Pad predsjednika Viktora Janukoviča prihvaćen je diljem goleme Ukrajine, čak i u njegovoj izbornoj bazi, rusofonim regijama na istoku zemlje. Međutim, Krim, crnomorski poluotok spojen s Ukrajinom samo uskim kopnenim pojasom, zasad jedini pruža otpor vlastima u Kijevu. Kao jedina ukrajinska regija s većinskim ruskim stanovništvom i matičnom bazom ruske crnomorske flote, strateški važan poluotok novo je bojište Rusije i Zapada o budućnosti Ukrajine.
U Simferopolju rastu napetosti jer su separatisti iskoristili kaos nakon promjena u Kijevu i traže da se Krim vrati Rusiji, kojoj je i pripadao do odluke Nikite Hruščova 1954. godine.
Pedesetak separatista pod okriljem mraka upalo je u zgradu parlamenta. Krimski pokrajinski premijer razgovarao je s njima telefonom, ali nisu mu rekli zašto su ondje niti što traže. Obećali su da će se javiti kasnije, ali nisu.
Stotinjak ukrajinskih policajaca raspoređeno je ispred zgrade, a oko njih je još toliko prosvjednika koji mašu ruskim zastavama i traže referendum o statusu Krima.
Jedan od njih, Aleksej (30), kaže: "Imamo svoj ustav. Krim je autonoman. Kijevom vladaju fašisti i sve što rade je ilegalno".
Kijev i Washington upozorili su Moskvu da ne intervenira na Krimu, što bi moglo dovesti do još jednog rata za područje koje je u povijesti mnogo puta išlo iz ruke u ruku. Ruski predsjednik Vladimir Putin napeo je svoje mišiće u srijedu podigavši rusku vojsku na zapadu u stanje pripravnosti i poručivši da će Rusija zaštititi svoje vojne instalacije u Sevastopolju, bazi crnomorske flote.
Krimski separatisti smatraju da nikad nije bilo bolje vrijeme da se obrate Moskvi za pomoć. "Prošao sam dva oceana i četiri mora s ruskom mornaricom i sada će mi fašisti govoriti što da radim", kaže ruski veteran Danijel Romanjenko (73). "Trebamo dobiti šansu da se ujedinimo s Rusijom", rekao je na skupu u Sevastopolju, ponosno odjeven u svoju mornaričku odoru.
Blaga klima, zelena rivijera, vinogradi i voćnjaci učinili su Krim omiljenim odredištem za odmor ruskim carevima i sovjetskim čelnicima.
Prosvjedi u Kijevu odavno brinu više od milijun etničkih Rusa na Krimu, ali pad Viktora Janukoviča posebno im je podigao razinu nesigurnosti. Velika većina ih želi zaštitu majke Rusije s kojom imaju jake kulturne i vjerske veze.
- Nemamo legitimnu vladu i moramo se pobrinuti sami za sebe, kaže 37-godišnji biznismen Vladimir. Da to stvarno i misle, proruski su prosvjednici pokazali na skupu u nedjelju izborom Alekseja Šalija za 'de facto' gradonačelnika Sevastopolja. Uslijedili su drugi prosvjedi s pozivima na secesiju, a kaotični događaji, poput ovog u Simferopolju, pokazali su koliko će prijenos vlasti na Krimu biti teško izvediv.
Glasine da prosvjednici s kijevskih barikada namjeravaju doći na Krim da bi i ondje "riješili stvari" nagnale su dio stanovnika Krima da organiziraju neformalne jedinice za samoobranu. Samo se u Sevastopolju prijavilo 3.000 dobrovoljaca, uključujući ruske vojne veterane i bivše članove interventne policije Berkut, omražene u ostalom dijelu Ukrajine.
- Moramo se zaštititi od naoružanih kriminalaca koji maskirani dolaze na Krim izazivati nerede. Pretvorili su Ukrajinu u banana republiku, kaže Genadij Basov, čelnik Ruskog bloka, stranke koja predstavlja etničke Ruse.
Ujedinjenje s Rusijom nije glavni cilj te stranke, koja vjeruje da podjela Ukrajine po pola, između ukrajinskog i ruskog govornog područja, ima ekonomskog i kulturnog smisla. "Većina ekonomske snage Ukrajine je na istoku - ondje gdje ljudi zapravo rade. Na zapadu samo hodaju po prosvjedima", govori Basov.
Rusi na Krimu ove događaje u zemlji smatraju zadnjom slamkom. Povezan s Ukrajinom samo uskim kopnenim pojasom, na nekim mjestima širokim samo pet kilometara, Krim za njih nikad nije imao manje zajedničkog s ostatkom države.
- Ljudi ovdje ne shvaćaju da je ovo bila revolucija protiv kriminalne vlade, oni sve to vide kao zapadni utjecaj. Za njih su ljudi s barikada veći neprijatelji od korumpirane vlade koju su zbacili, kaže Leonid Pilunskij, Ukrajinac čija se obitelj nekoliko generacija prije doselila na Krim.
Ankete, međutim, sugeriraju da većina Rusa smatraju Krim, koji je dopao pod vlast carske Rusije 1783. godine, ruskim teritorijem.
S njima se, pak, nikako neće složiti Tatari, tamošnje autohtono stanovništvo koje je Staljin protjerao u srednju Aziju ili na Ural, čiji su se potomci u znatnom broju vratili na Krim i užasavaju se mogućnosti da ponovo dospiju pod rusku vlast.
- Godine 1783. počeo je sav naš jad. Krimski Rusi mogu gledati prema Putinu, ali mi ostajemo s Ukrajinom, kaže tatarski vođa Refat Čubarov. On tvrdi da Rusi namjerno raspiruju napetosti. "To je njihov plan: potpalili su vatru u Sevastopolju, sada žele to isto u Simferopolju, tako da cijeli Krim gori".
Tatari, kojih je na Krimu 12 posto, i Rusi sukobili su se ispred krimskog parlamenta u srijedu, ali bez ozbiljnijih posljedica. A sukobi su za stanovnike Krima sve samo ne neobični.
Poluotok su napadali i osvajali Skiti, Grci, Goti, Huni, Bugari, Hazari, Mongoli i Turci, bio je dijelom Rimskog, Bizantskog i Osmanskog carstva prije negoli je dospio u ruske ruke. Bio je poprište žestokih bitaka u Krimskom i u Drugom svjetskom ratu, kad su ga okupirali nacisti.
- Naučeni smo da se tuku preko nas. Imali smo Turke, Britance, Nijemce, a sada i ovo, zaključuje Igor, mladi poduzetnik iz Simferopolja. (Hina)