Stanovnici Krima u velikom su se broju u nedjelju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast već predviđa njihov rekordan odaziv.
Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.
U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.
U Bakčisaraju, "glavnome gradu" tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.
- Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje, rekao je novinarima proruski orijentirani krimski premijer Sergej Aksjonov pošto je glasao u Simferopolju.
Na poluotoku s većinskim ruskim stanovništvom gotovo nitko ne sumnja u ishod današnjeg referenduma. Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto, pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći sa subote na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio "pseudoreferendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudovlast pod kontrolom ruskih trupa" te kazao da njegovi rezultati "ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima".
Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier osudio je iznimno opasno stanje na Krimu, obećavši u ponedjeljak "odgovor" EU-a ako Rusija ne odustane od svojih planova u zadnji trenutak.
- Ako Rusi ne odustanu od svojih planova u posljednji trenutak, ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak će im iznijeti svoj odgovor, rekao je Steinmeier za Welt am Sonntag. "Zasad Rusi odbacuju bilo koju ponuđenu opciju i očito žele stvoriti presedane na koje ne možemo pristati", kazao je.
Zamjenik ukrajinskog premijera Vitalij Jarema izrazio je bojazan od invazije na kontinentalnu Ukrajinu te u intervjuu objavljenom u nedjelju rekao da su na Krimu, u blizini granice s pokrajinom Herson na jugu zemlje već postavljeni raketni bacači Grad.
Spor između Moskve i Washingtona prerastao je u najtežu diplomatsku krizu između Rusije i Zapada nakon pada SSSR-a 1991. i mogao bi dugoročno utjecati na odnose između dviju velikih sila. Osim pitanja budućnosti Krima, nastala kriza probudila je i separatističke osjećaje među stanovnicima rusofonih industrijskih uporišta na istoku zemlje. Razmještaj ruskih vojnih snaga na granicama, pojačan porukama Moskve o potrebi zaštite rusofonog stanovništva na Krimu među brojnim Ukrajincima izaziva nelagodu i bojazan da bi ruska vojska, unatoč negiranju Moskve, mogla krenuti na Kijev.
Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19 sati po srednjoeuropskom vremenu, u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis "Mi smo u Rusiji". (Hina)