Minutom šutnje i polaganjem vijenaca uz spomen-ploču na ulazu u selo Kresini, gdje je 7. listopada 1943. ubijeno 57 nevinih žrtava, mještana sela, počela je prekjučer 71. komemoracija tog nemilog događaja koji je pitoreskno i mirno selo zavio u crno.
O povijesnim događajima od početka do sredine 20. stoljeća prisutnima je, među kojima su bili i učenici 8. razreda Osnovne škole "Vladimir Gortan" iz Žminja, govorio Aurelio Folo, član predsjedništva Saveza antifašističkih boraca i antifašista Istarske županije.
- Na nama je starijima da prenesemo činjenice iz tog perioda. To nam je dužnost jer druga strana itekako radi na tome da se to iskrivi, rekao je Folo.
Podsjetio je da istarski narod nitko nije ništa pitao, nametao mu se talijanski jezik, mijenjala su se prezimena i talijanski je jezik, unatoč tome što je bilo rečeno da će se poštivati jezik i kultura stanovništva, postao i službeni. Sve je to izazvalo bunt i otpor što je rezultiralo stvaranjem narodnooslobodilačkih odbora te samog pokreta. U tom se periodu, među ostalima, istaknuo i Vladimir Gortan, čije ime danas nosi žminjska škola, a koji je 1929. godine s ostalim aktivistima došao u sukob s fašistima kod Berma i potom strijeljan. Folo je kroz povijesne činjenice stigao i do kobne Rommelove ofenzive gdje je stradalo i nevino stanovništvo sela Kresini.
- Oko stotinu ljudi je umrlo u bombardiranju Žminja 2. listopada 1943. godine. Očevici se sjećaju da je gorjelo 17 kuća u Žminju. U Ceru je 5. listopada strijeljano deset mještana, šestog listopada 28 u Grizilima i Mužinima, 9. rujna šest mještana u Feštinima.
U popodnevnim satima 7. listopada 1943. dogodio se ovaj pokolj, kada je zabilježena najmlađa žrtva, šestogodišnja Anđelina Kresina, te najstariji Ive Kresina. U ovoj kosturnici leži 57 žrtava. To nisu bili vojnici, to su bili banditi koji su se osvećivali nevinim žrtvama. Od 98 mještana 57 ih je stradalo. Ostali su se spasili ili sretnim slučajem ili su bili u pokretu NOB-a. Žminjština je dala više od 600 žrtava, što u borbama, što u logorima i zatvorima, rekao je Romano Božac, potpredsjednik SABA Istarske županije.
Prisutnima se obratio i Tomislav Ravnić, predsjednik SABA Istre te potpredsjednik SABA Hrvatske, kazavši da 20 godina neofašističke strukture žele mijenjati povijest te poistovjetiti zločine.
- Nisu sve žrtve iste i nisu sve žrtve nevine. Mi smo se branili i stoga moramo ostati čvrsti i ne smijemo dozvoliti da netko nama upravlja. To bi bila izdaja prema ovim nevinim žrtvama, zaključio je Ravnić. Prigodan program su za komemoraciju pripremili učenici OŠ "Vladimir Gortan" iz Žminja. (M. MEDIĆ)