Da se Hrvati guše u kreditima, pokazuje novo istraživanje udruge Franak provedeno na 1.321 ispitaniku po kojemu mjesecno na troškove kredita odlazi izmedu 50 i 75 posto njihovih ukupnih primanja. Takav je odgovor zaokružio najveci dio ispitanika, njih 35,4 posto, a šokantno je da kod više od trecine (34 posto) ispitanika iznos rate kredita barem jedan mjesec bio veci od primanja! Nadalje, 32, 24 posto ispitanika odgovorilo je da mjesecno na kredite izdvajaju više od 75 posto mjesecnih primanja.
- Svima su nam primanja manje-više niža nego prije i prakticki na kredit odlazi cijela placa jednog clana domacinstva. Bili smo prisiljeni na kredit u "švicarcima" jer su nam u banci rekli da nismo bili kreditno sposobni za one u eurima. Rate kredita su porasle, a pala su primanja i cijene nekretnina: stan se može prodati, ali ne i podmiriti dug. Oni koji su kupili veci stan, dug ne mogu otplatiti ni u dvije generacije, kaže Jadranka Glibota predstavnica istarskih clanova udruge Franak. Smatra da se kamate obracunavaju netransparentno, a bitnom smatra i cinjenicu da su banke sve nekretnine procjenjivale u eurima, a ne i u "švicarcima".
Nositelji kredita s valutnom klauzulom u "švicarcima" najvecim dijelom imaju izmedu 30 i 39 godina, žive u kucanstvu s više clanova obitelji (djecom) te imaju prosjecna ili nešto viša osobna primanja u odnosu na hrvatski prosjek. Najveci broj ispitanika u uzorku ima stambeni kredit, a u vecini slucajeva (63,45 posto) krediti su realizirani 2006. i 2007. godine.
S obzirom na to da banke imaju uvid u sva primanja preko racuna, cinjenicu da nekome na rate kredita kontinuirano odlazi više od tri cetvrtine osobnih primanja banke bi trebale svakako uzimati u obzir kao alarm, tvrde u Franku. Banke bi, upozoravaju u ovoj udruzi, u ovakvim slucajevima zajedno s klijentima trebale pokušati naci rješenje prije nego što se dogodi najcrnji scenarij. Glibota najavljuje i skorašnju tužbu udruge protiv banaka koje su odobravale kredite u "švicarcima". (Mirjana VERMEZOVIC IVANOVIC)