Krediti za novi pocetak - tako glasi slogan pod kojim zagrebacka Centar banka nudi kredite obrtnicima, i to ne bilo kakvim obrtnicima, nego onim blokiranim.
Do 30 posto iznosa odobrenog kredita (odobrava se od 10.000 do 250 tisuca kuna uz godišnju kamatnu stopu od 9,9 posto) može se koristiti za placanje dugova dobavljacima, dok je ostatak kredita namijenjen placanju dugova državi za poreze i doprinose, stoji na web stranici banke koja se, izgleda jedina u Hrvatskoj, dosjetila pomoci posrnulim obrtnicima. Ili im odmoci, ovisno o tome iz kojeg kuta se gleda.
Naime, da bi osigurala povrat posudenog novca, Centar banka koristi jamstva, zalog na nekretninama, tereti jamce i sudužnike, a nakon deblokade, mjenice i zadužnice.
Kao svoj adut u banci isticu da, za razliku od Porezne uprave, koja nudi mogucnost otplate poreznog duga u razdoblju od 36 mjeseci, nude otplatu na 60 rata, što, tvrde, može biti presudno za uspješno oživljavanje posla jer kraci rok znaci i vecu mjesecnu otplatu koju neki obrtnici i samostalne profesije ne mogu placati.
Na pitanje zbog cega su se odlucili na ovu vrst kreditiranja i hoce li biti ugrožen povrat kredita zbog blokade, Stipic odgovara da su krediti upravo i namijenjeni deblokadi racuna, da bi obrtnici mogli nastaviti neometano poslovati. Ukoliko iznos zbog kojega je obrtnik blokiran prelazi iznos potencijalnog kredita, nece se odobriti.
U banci smatraju važnom i mogucnost poceka do tri mjeseca, cime se povecava šansa klijenta da uspješno "zavrti" posao. Naravno, banka ce u ta tri mjeseca "zavrtjeti" i kamatu.
Zanimalo nas je što o ovom neobicnom bankarskom proizvodu misle sami obrtnici, koriste li ga uopce te imaju li ga i druge banke u svojoj ponudi. Mario Paliska, predsjednik Obrtnicke komore Istarske županije koja ima osam tisuca clanova, medu kojima je više od dvije tisuce blokiranih, kaže da nikad nije cuo za takvu vrstu kredita.
- Vrlo je važno što banka želi poruciti, odnosno ponuditi jer nije isto rješava li se porezni dug od pet ili 500 tisuca kuna. Sve to zvuci lijepo, ali smatram da je rijec o dobrom marketingu kojim se žele privuci klijenti. Naši obrtnici ne koriste takve kredite, no oni koji ga budu htjeli podici, neka dobro pripaze što ce dati kao garanciju, da ne bude triput veca od iznosa kredita. Jer, ako im se nešto dogodi, Komora im nece moci pomoci. Neka dobro promisle prije nego što krenu u takvu "avanturu", kaže Paliska. (M. VERMEZOVIC IVANOVIC)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU