Kulturne i kreativne industrije u Hrvatskoj ostvaruju godišnji prihod veći od 15 milijardi kuna, generirajući 2,3 posto BDP-a; bruto dodana vrijednost iznosi 6,3 milijarde kuna, a ovaj sektor zapošljava 42 tisuće ljudi, što je tri posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj, pokazali su rezultati Studije mapiranja kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj, potvrdivši tako svjetske i europske trendove.
Otporni na gospodarsku krizu
Na svjetskoj razini ovaj sektor (a čine ga vizualna umjetnost, televizija, dnevne novine i časopisi, oglašavanje, arhitektura, knjige, scenska umjetnost, računalne igre, filmovi, glazba, radio) prihoduje 2,25 bilijuna dolara (više i od prihoda telekomunikacijske industrije koja iznosi 1,57 bilijuna dolara), ostvarujući tri posto svjetskog BDP-a i zapošljavajući 29,5 milijuna ljudi, od toga 7,1 milijun u Europi.
Ovaj industrijski sektor izuzetno je otporan na gospodarsku krizu, generira značajan BDP i broj radnih mjesta, kaže se u priopćenju Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI).
- Kulturne i kreativne industrije sastavnica su svakog proizvoda ili usluge koja se prezentira potencijalnom kupcu, što znači da je rad kreativaca prisutan u 99 posto svih proizvoda ili usluga na tržištu. Rad kreativaca se treba poticati i vrednovati jednako kao i sve ostale dionike proizvodnog procesa i upravo ćemo na tome raditi u idućoj godini, kaže predsjednica navedenog nacionalnog klastera Ivana Nikolić Popović.
Prema njenim riječima, kreativne industrije su i nositelji inovacija i pokretači inovacija u drugim sektorima.
- Na žalost, potvrdu svojih uspjeha ostvaruju na nekim drugim tržištima koja im daju preduvjete za proizvodnju i plasman. Procjenjujemo da će ovaj sektor u 2016. ostvariti rast od najmanje deset posto, posebno u segmentu računalnih igara i novih medija. Intenzivno ćemo raditi na tome da se u Hrvatskoj stvara poticajno poslovno okruženje koje će domaćim kreativcima omogućiti da svoje inovacije realiziraju u vlastitoj zemlji i da prihodi od prodaje takvih proizvoda ostaju u Hrvatskoj, zaključuje Nikolić Popović.
Otvoren širok javni dijalog
Kroz platformu "Kreativna Hrvatska" organiziran je summit kreativnih i kulturnih industrija i otvoren široki javni dijalog o ovoj važnoj temi, a o nacionalnoj važnosti ovog sektora razgovaralo se i s predstavnicima vodećih političkih stranaka. Svi su se, dodaje se, složili u jednom - bez kulturnih i kreativnih industrija nema tržišne ekonomije.
Prošlog je mjeseca sedam Vladinih ministarstava potpisalo Izjavu o namjeri poticanja razvoja kulturnih i kreativnih industrija u Hrvatskoj, a u idućoj godini očekuje se donošenje Nacionalne strategije razvoja ovog sektora. (Z. ANGELESKI)