Potporu za očuvanje radnih mjesta, mjeru poznatu kao "neradni petak", u ovom trenutku prima 942 radnika, a ubuduće bi njome moglo biti obuhvaćeno više radnika. Vlada bi danas, naime, trebala raspravljati o prijedlogu zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta koji osim potpore za skraćivanje radnog tjedna regulira i pitanje potpora za obrazovanje i osposobljavanje radnika. Ukupno je za to osigurano pet milijuna kuna u ovoj godini, dok bi u idućoj godini taj iznos porastao na 10 milijuna kuna.
Dva dana manje
Radni tjedan poslodavac će moći skratiti do 16 sati tjedno, što su dva radna dana, umjesto dosadašnjih osam sati. Radniku kojemu je skraćen radni tjedan zbog očuvanja zaposlenosti u razdobljima smanjenih poslovnih aktivnosti država će kao i do sada isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme. Taj iznos ne može biti viši od iznosa minimalne plaće koja je trenutno 3.017,16 kuna. Novina je da će se potpore za očuvanje radnih mjesta, koje su usmjerene direktno na radnika, moći koristiti 12 umjesto dosadašnjih šest mjeseci.
Novina je i da se utvrđuje fleksibilnost u korištenju potpore za neradni petak, pa se tih 12 mjeseci korištenja potpore može rasporediti unutar razdoblja od tri godine. Potpora se ne mora koristiti u neprekinutom razdoblju niti u jednakoj visini.
Mjerom obrazovanja i osposobljavanja radnika u razdobljima kada ne rade iz opravdanih razloga, odnosno kada su na čekanju, omogućilo bi se poslodavcu da zbog restrukturiranja, promjene u poslovanju ili tehnološkim i poslovnim procesima očuva zaposlenost tako da se radnici obrazuju, odnosno osposobe za potrebe njegovog poslovnog procesa. Odnosno, da steknu znanja i vještine tražene na tržištu rada, kako bi bili konkurentiji u slučaju otkaza ugovora o radu.
Kako se predviđa, potporama za skraćivanje radnog tjedna i obrazovanje, odnosno osposobljavanje radnika, očuvat će se barem dva posto "onih radnih mjesta s kojih su radnici nakon kratkog vremena boravka u nezaposlenosti ostvarili novo zapošljavanje, odnosno oko dvije tisuće radnih mjesta". Tijekom obrazovanja, odnosno osposobljavanja radnici će ostvarivati pravo na novčanu pomoć u iznosu od 50 posto minimalne neto plaće, odnosno nepunih 1.200 kuna.
Da bi koristio potpore za očuvanje radnih mjesta, poslodavac ne smije dugovati poreze i doprinose te treba imati program poslovnog oporavka, kao i utvrđen program za očuvanje radnih mjesta, i to sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, odnosno sindikatom.
Sa svrhom pomoći domaćem gospodarstvu Vlada bi trebala donijeti i akcijski plan podrške izvozu za ovu i narednu godinu. Za provedbu tog plana iz sredstava proračunske zalihe u razdoblju naredne dvije godine osigurat će se nešto više od milijardu kuna. Izrada jedinstvenog portala za izvoznike, širenje informacija o izvoznim prilikama preko diplomatsko-konzularnih predstavništava, organizacija informativnih događanja i materijala, samo su dio programa podrške domaćim izvoznicima.
No, radit će se i na njihovom umrežavanju, odnosno okrupnjavanju po tržištima i djelatnostima kao i projektima. Plan je i ojačati podršku nastupa izvoznika u inozemstvu.
Reforma pravosuđa
Vlada bi danas trebala raspravljati i o zakonima nužnim za projekt reforme pravosuđa. Nacrtom prijedloga zakona o područjima i sjedištima sudova predlaže se nova organizacija mreže općinskih i prekršajnih sudova, pa ćemo ubuduće imati 15 pravosudnih područja s jednakim brojem županijskih sudova te 23 općinska i 21 prekršajni sud. Od iduće godine s radom će prestati 44 općinska suda i 40 prekršajnih sudova. Nacrtom prijedloga zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava smanjuje se broj općinskih državnih odvjetnika s 33 na 21. Uštede koje bi racionalizacija pravosuđa trebala donijeti u idućoj godini kreću se na razini 23,4 milijuna kuna, i to uglavnom na rashodima za zaposlene. (G. GALIĆ, J. MARIĆ)