Kotromanović: Piloti zadovoljni s preostala 4 MiG-a

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Ministar obrane Ante Kotromanović danas je izjavio da su ga vojni piloti, nakon jučerašnjeg pada MiG-a 21 kod Velike Gorice, izvijestili kako su zadovoljni sigurnosnim stanjem preostala četiri MiG-a koji su u operativnoj upotrebi.

"Ne znam o tome puno i jutros sam pitao pilote MiG-ova koji lete na njima o njihovu stanju i oni su mi rekli da su zadovoljni, a i piloti koji lete helikopterima također su mi rekli da su zadovoljni helikopterima", istaknuo je Kotromanović u zračnoj luci Zemunik. 

Upitan što je s MiG-ovima koji su još na remontu u Ukrajini i hoće li se potraživati "penali" zbog kašnjenja rokova njihova popravka, Kotromanović je kazao kako su iz Ukrajine do sada stigla tri MIG-a, te da će se sve raditi sukladno ugovoru. "Za sva kašnjenja, sve penale kojih će biti, a bit će ih, mi ćemo apsolutno poštivati sve stavke ugovora", rekao je. 

Na pitanje o kojim iznosima je riječ, odgovorio je kako se to ne može znati do zadnjeg dana. "Mi ćemo obračunati i o tome obavijestiti javnost jer nemamo što kriti", rekao je Kotromanović. Najavio je da će u ponedjeljak s remonta stići još jedan zrakoplov jednosjed te rekao kako očekuje da će tijekom godine nakon remonta biti operativno spremno svih 12 zrakoplova za nadzor hrvatskog zračnog prostora.

Napomenuo je da se Hrvatska prije godinu i pol uključila u pregovore o tzv. "pametnoj obrani" o čemu je do sada razgovarala sa Slovacima, Mađarima i Česima. "Znamo da nas NATO podupire u tomu, ali sad je stvar svake države kako će postupiti", kazao je. Podsjetio je i kako Hrvatska trenutno nema dovoljno proračunskog novca za modernizaciju ratnog zrakoplovstva, a mora voditi računa i o kopnenoj vojsci te ratnoj mornarici.

Kotromanović: O ostavci nakon rezultata istrage
 
Kotromanović je kazao da je najveća odgovornost za jučerašnji pad vojnog zrakoplova na njemu i njegovim prethodnicima, ali da će o mogućoj ostavci odlučiti nakon nalaza povjerenstva koje će utvrditi "sve elemente nesreće".

"Rekao sam da sam spreman podnijeti ostavku i kada puška zašteka kod vojnika", naglasio je Kotromanović u zrakoplovoj bazi Zemunik, ističući da će o mogućoj ostavci odlučiti nakon odluke povjerenstva i razgovora sa "svoja dva šefa" - premijerom i predsjednikom Republike.

No, Kotromanović je ocijenio da, "bez obzira što će se desiti" Hrvatska mora postići konsenzus o načinu na koji će štititi svoj zračni prostor.

"Pozicija i opozicija moraju donijeti zajedničku odluku o novoj sili i o tome što ćemo činiti u budućnosti", ustvrdio je Kotromanović, dodajući da o pitanju obrane koja iziskuju velike troškove "moramo imati konsenzus i dogovoriti se bez politiziranja".

Kazao je da je osim na njemu, odgovornost i na njegovim prethodnicima na čelu Ministratsva obrane. "Žao mi je što spominjem prošlost, ali treba reći da nije bilo hrabrosti donijeti neke odluke", rekao je Kotromanović. "Zajednički treba odlučiti hoće li se 2016. uvesti sustav koji će nas zadovoljiti. To je teška odluka za buduću vladu", dodao je ministar.

Pritom je pohvalio pilota, pukovnika Stanka Hrženjaka koji je "odlično odradio posao kada je trebalo biti hladne glave", ističući da već tri godine strepi radi mogućih sličnih događaja koje može izazvati zastarjela vojna oprema.

Borbeni zrakoplov MiG-21 br. 121 pao je jučer nešto prije 15 sati na području Donje Lomnice kod Velike Gorice. Prema dosadašnjim informacijama, došlo je do zatajenja stajnog trapa i zapaljenja zrakoplova. Pilot Stanko Hrženjak izjavio je da je sa zrakoplovom sve bilo u redu prije polijetanja iz zračne luke Zemunik, ali mu je nedaleko od Zagreba otkazao hidraulični sustav, zapalio se motor te se kabina ispunila dimom. Zato se morao katapultirati, a MiG usmjeriti prema nenaseljenom području.

Lovrić: Nećemo rasformirati eskadrilu borbenih aviona

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić odbacio je danas mogućnost da se zbog financijskih teškoća rasformira eskadrila borbenih zrakoplova, istaknuvši kako piloti i tehničko osoblje eskadrile na to i ne pomišljaju.

"Oni i ne pomišljaju da će doći do rasformiranja (eskadrile), oni su profesionalci koji žele zadržati svoj posao, oni su najbolji na svijetu i sigurno znaju raditi svoj posao", poručio je Lovrić u zrakoplovnoj bazi Zemunik, odgovarajući na novinarski upit što će se dogoditi ako se zbog financijskih teškoća rasformira ova eksdarila.

Konferencija za novinare organizirana je u povodu jučerašnjeg pada MiG-a 21 kod Velike Gorice, a general Lovrić je napomenuo kako o raspuštanju eskdarile i ne odlučuje Glavni stožer jer je riječ o strateškoj odluci države. Istaknuo je kako je iz nužde produžen životni vijek MiG-ova 21, s obzirom da prije nekoliko godina nije donesena odluka o nabavi novih borbenih zrakoplova.

"Zbog toga što u predviđenom razdoblju nije bila donesena takva odluka, mi smo kao kratkoročno rješenje produžili vijek MiG-ovima koje imamo radi zaštite zračnog prostora i obveza prema NATO sustavu. Takav potez smo poduzeli iz nužde i radi zaštite sposobnosti HRZ-a i održavanja sposobnosti naših pilota, tehničara i ljudi koji su naša najveća vrijednost", kazao je Lovrić.

Naglasio je kako je vrhunska obučenost pilota najveći potencijal te da se ta sposobnost zaštite zračnog prostora, ako se izgubi, više ne može nadoknaditi, jer je školovanje i obuka ljudi dugotrajan proces. Produženje životnog vijeka MiG-ova, napomenuo je, obavlja se kroz generalni remont koji je u tijeku.

"S obzirom da je generalni remont kasnio u Ukrajini, mi smo produžili životni vijek za dva zrakopolova MiG-21 da bi mogli u potpunosti izvršavati zadaće zaštite zračnog prostora", rekao je Lovrić. Istaknuo je kako s tim MiG-ovima Hrvatska ima sigurnu zaštitu zračnog prostora do 2017., s tim da se do 2016. mora donijeti odluka o uvođenju novog borbenog zrakoplova, odnosno zamjena MiG-a 21. Dodao je kako je predviđeno da taj MiG traje do 2019. godine, a u međuvremenu bi se zajedno s partnerima i saveznicima tražilo neko drugo rješenje.

"Ukoliko bi uvodili zajedno sa saveznicima borbeni zrakoplov, to znači da bi nas, ukoliko bi dijelili sposobnost u sustavu 'pametne obrane' NATO-a ili u sustavu objedinjavanja i dijeljenja sposobnosti EU, ta sposobnost koštala godišnje minimalno od 300 do 400 miljuna kuna", kazao je Lovrić. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter