Završetak pregovora o clanstvu u Europskoj uniji ponovno je zapoceo izazivati prijepore na hrvatskoj politickoj sceni. Iako još nisu zakljucena sva pregovaracka poglavlja - te se u diplomatskim krugovima govori kako nije realno da se pregovori zatvore u ovom mjesecu, ili u srpnju - postalo je sigurno kako bi se pristupni sporazum Zagreba i Bruxellesa mogao potpisati u kasnu jesen ili na zimu, odnosno u vrijeme kada se ocekuju parlamentarni izbori.
Štoviše, neki diplomati uvjereni su da se pristupni sporazum nece potpisati prije kraja prosinca. To mijenja cijeli tajming politickih zbivanja na nacionalnoj sceni - jer ce u tom slucaju HDZ pokušati rastegnuti raspisivanje izbora do krajnjeg roka koji im Ustav dopušta, a to je 13. veljace 2012. godine.
Odugovlacenje nije najgore
Odugovlacenje s izborima, upozoravaju analiticari, nije najgore što se ocekuje. Moguce je, takoder, da Vlada odluci raspisati referendum o tome žele li hrvatski gradani u Europsku uniju paralelno s izborima, ili neposredno prije njih, pa postoji realna mogucnost da biraci, ne želeci podržati Vladu HDZ-a, koja ima izrazito niski rejting, daju svoj glas i protiv ulaska Hrvatske u EU.
- Bilo bi najbolje da se referendum odvoji od izbora, kako biraci ne bi glasovanjem protiv neke stranke glasali protiv Europske unije, smatra politolog Višeslav Raos.
Prema nekim diplomatskim izvorima, upravo je to razlog da se odgodi potpisivanje pristupnog sporazuma jer neke zemlje clanice EU-a smatraju da to nije predizborna tema, odnosno da nema potrebe da Bruxelles pomaže bilo kojoj stranci na izborima. S druge strane, i eurobirokrati su svjesni opasnosti da referendum ne prode zbog rastuceg euroskepticizma i male popularnosti Vlade koja ga predlaže pa ocjenjuju logicnim da se taj posao ostavi za vrijeme nakon izbora za Sabor.
- Sigurno je da ce se izbjeci potpisivanje ugovora prije parlamentarnih izbora, kao i preklapanje izbora i referenduma, smatra neovisni analiticar Davor Gjenero.
U vrhu HDZ-a više su puta naglašavali "pravo" premijerke Kosor da potpiše pristupni sporazum, odnosno svoja ocekivanja da se izbori održe tek nakon dovršetka posla s Unijom.
Naravno, racunaju na predizborne bodove koje bi time dobili pa su stoga pokrenuli veliku medijsku akciju proglašavanja pregovora "skoro završenim" najavljujuci kako ce Hrvatska na ministarskoj konferenciji EU-a 23. i 24. lipnja dobiti datum završetka pregovora, pa cak i datum ulaska u punopravno clanstvo Unije.
- S održavanjem izbora može se odugovlaciti, no to zaista ne bi bilo zrelo od Vlade. Jasno je da je potpisivanje sporazuma HDZ-u jedan od glavnih aduta za izbore, kao i da postoji velika nervoza na stranackoj sceni tko ce ga potpisati. Ali, nije to najpresudnija stvar za birace i s obzirom na porast euroskepticizma, to nece biti odlucujuce na izborima, objašnjava Raos.
Vladajuci nisu jedinstveni
Ipak, u vladajucoj koaliciji ne postoji jedinstveno mišljenje treba li cekati sve do veljace da bi se održali izbori, ne potpiše li se sporazum prije, te je li nužno riskirati s referendumom i povezivati ga s parlamentarnim izborima.
- Izbori trebaju biti svake cetiri godine i na tome cemo inzistirati, rekao nam je ovih dana jedan od manjih partnera u vladajucoj koaliciji, koji naglašava da izbori trebaju biti u studenome, bez obzira na tajming pregovora i potpisivanja s Unijom.
Referendum o pristupu Uniji i termin njegova održavanja "izmišljen" je problem, kažu upuceni analiticari.
- Referendum se može održati i prije potpisivanja pristupnog sporazuma. Slovenci su na referendum izašli prije potpisivanja. Kod nas bi se on mogao održati odmah poslije ljeta, ako se okoncaju pregovori. Idealno bi bilo u rujnu, prije izbora, da se ne "pomiješa" s njima. Samo, izgleda da se toga boje i u vlasti i u oporbi jer nisu sigurni da bi prošao, objašnjava Raos.
Gjenero objašnjava kako je za raspisivanje referenduma nužan parlament.
- Radi se o referendumu o pridruživanju, koji se pokrece zbog toga što je Sabor pokrenuo proceduru pridruživanja Hrvatske EU-u. Odluka treba biti donesena dvotrecinskom vecinom i u roku od 28 dana treba biti raspisan referendum. Odluka može biti donesena nakon potpisa ugovora. Poslije toga, rezultati referenduma trebaju se ratificirati u Saboru, kaže Gjenero i dodaje da je za tu proceduru potrebno imati formirani parlament te da se odluka ne može donijeti prije izbora, na zadnjoj sjednici postojecoj saziva.
- Važno je imati parlament, dok Vlada nije nužna, dodaje Gjenero.
Dakle, konacni scenarij po kojem ce se odigravati važni politicki dogadaji u zemlji još ne može biti napisan. Budu li se izbori cvrsto vezali uz potpisivanje sporazuma s EU-om i referendum, mogli bi se održati tek u veljaci 2012. godine. Održe li se oni pak u studenome, kako se ocekuje, potpisnik sporazuma mogao bi biti novi premijer, ma tko on bio.