Hrvatska se približava završnoj fazi pregovora, koji bi se trebali završiti tijekom sljedece godine, a najviše napora tražit ce se u borbi protiv korupcije, kaže se u nacrtu izvješca o napretku, koje ce Europska komisija službeno objaviti u srijedu. U nacrtu se kaže da Hrvatska »približava završnoj fazi« pregovora, koji bi se »mogli zakljuciti sljedece godine, ako na vrijeme ispuni otvorena mjerila«.
Prema nacrtu dokumenta, Hrvatska je postigla napredak u gotovo svim poglavljima. Od izazova koji stoje pred njom, Komisija navodi da ce se morati ubrzati reforme u pravosudu i temeljnim pravima, posebice u pogledu neovisnosti i ucinkovitosti pravosuda, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, manjinskih prava, ukljucujuci povratak izbjeglica i sudenja za ratne zlocine. U izvješcu kaže da je poboljšan zakonski okvir za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodeci da sada osobe koje su optužene za organizirani kriminal moraju dokazati podrijetlo svoje imovine.
Unatoc tim pomacima, Bruxelles smatra da je korupcija vrlo raširena, da je premali broj presuda i da politika utjece na istrage u slucajevima korupcije na visokoj razini. "Premda je broj istraženih slucajeva korupcije povecan, ima mali broj presuda u tim predmetima", kaže se u tekstu i dodaje da je bilo i "ogranicenih istraga o korupciji na visokoj razini, ali je procesuiranje tih slucajeva otežano zbog politickog utjecaja". Komisija traži veci napredak u sprecavanju sukoba interesa, veca transparentnost u javnoj upravi i u financiranju politickih stranaka.
Istice se da je Hrvatska smanjila broj zaostalih sudskih predmeta, iako on i dalje ostaje prevelik. Traži se transparentnost u postupku imenovanja sudaca i tužitelja. Komisija navodi da posebnu pozornost treba posvetiti reformi javne uprave.
Hrvatsku se u dokumentu poziva da riješi pitanje pristupa haaškog suda dokumentima, zbog cega neke zemlje imaju rezerve prema otvaranju pregovora u poglavlju Pravosude i temeljna prava. Komisija takoder upozorava na problem, do kojeg dovode nacionalna zakonodavstva u zemljama regije, koja zabranjuju izrucivanje svojih državljana drugoj državi. Te se odredbe sve cešce koriste za izbjegavanje kazni za organizirani kriminal ili ratne zlocine. U dokumentu se spominje slucaj kada je Hrvatski sabor ukinuo imunitet jednom zastupniku tek nakon što mu je izrecena prvostupanjska presuda, što je on iskoristio za bijeg. Rijec je o slucaju Branimira Glavaša, cije se ime ne navodi u samom dokumentu.
Na politickom planu, Komisija navodi da je hrvatska Vlada ostala stabilna i nakon odlaska Ive Sanadera i dolaska Jadranke Kosor za premijerku.