Kornatsko otočje se jako često u mnogim turističkim publikacijama naziva nautičkim rajom. I doista, "slalomskim" krstarenjem između 89 nezaboravnih otoka, otočića i grebena - koliko ih ima u sastavu nacionalnog parka Kornati mogu se doživjeti sve čari tog arhipelaga. Ukupna površina 89 otoka je 49.667.648 četvorna metra.
Najveći je otok Kornat na kojem se nalazi najviše malih ribarskih sela uz obalu. Otoci, hridi, uzvisine na poglavito zapadnoj strani te brojni kornatski vidikovci nude doista nezaboravne trenutke i dojmove tijekom plovidbe. Ti zanimljivi geološki i geomorfološki fenomeni koji se mogu vidjeti gotovo na svakom prokrstarenom metru toga mora ostaju dugo u sjećanju.
Kopneni dio Kornata u potpunosti je u privatnom vlasništvu, uglavnom mještana otoka Murtera. Najviše smo Kornatara, kako se nazivaju mještani Kornata, upoznali u Vruljama. To je mjesto koje uistinu svakog posjetitelja ostavlja bez daha. Mirna uvala, zaštićena od svakog vjetra daje svakom nautičaru dodatnu sigurnost. Dva tri mola, dva restorana i bezbroj nautičara. Svaki od njih traži mjesto u hladovini.
Lokalnim ribarima je zabranjen ribolov, a domaćim ugostiteljima je zabranjeno vezivanje gostiju na obalu uz restoran, koju su, nota bene, sami izgradili zbog lakšeg pristajanja. Uprava nacionalnog parka je zbog toga dozvolila sidrenje i noćenje u 20 za to predviđenih uvala.
Ploveći iz jedne u drugu od tih 20 uvala neizbježno smo promatrali kornatske "krune". Neka od geoloških zbivanja u prošlosti ovih terena, markantno se oslikavaju u tim krunama. Okomite litice kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru, najpopularniji su fenomen ovog parka. "Krune" predstavljaju plohu velikog tektonskog rasjeda koji se proteze od Istre i završava negdje u srednjoj Dalmaciji (možda i južnije), a prouzročilo ga je globalno kretanje Afrike na sjever i njeno "zabijanje" u Europu. (Zapisao i snimio Cristian Bruno GALIĆ)
CIJELA REPORTAŽA U PRILOGU MORE U TISKANOM IZDANJU