Na svečanoj sjednici održanoj 31. ožujka u povodu obilježavanja Dana Sveučilišta u Zadru prof. Koradu Korleviću, voditelju Zvjezdarnice u Višnjanu, dodijeljen je počasni doktorat znanosti zadarskog Sveučilišta. U obrazloženju za dodjelu počasnog doktorata znanosti piše kako su Korlevićev osnovni znanstveni interes mala tijela Sunčeva sustava, ali i osobita pozornost koju pridaje edukaciji djece i mladeži. Pri čemu se intenzivno se bavi problematikom motivacije darovite djece
S obzirom na porast svjetlosnog onečišćenja na području cijele Istre sjaj noćnog neba porastao je do kritične razine i dotadašnji znanstveni rad iz Višnjana bio je otežan, da bi 2001. godine prestao u potpunosti. Zbog toga se Korlević od 2001., u sklopu Astronomskog društva Višnjan sustavnije počeo baviti popularizacijom astronomije i edukacijom.
Dovršenjem gradnje nove zvjezdarnice na Tićanu i postavljanjem opreme za astronomska i geofizička mjerenja na novoj lokaciji, stekli su se uvjeti za nastavak rada na kartiranju Sunčevog sustava i druge znanstvene aktivnosti.
Korlević je do sada objavio brojne članke u časopisima Meteoritics & Planetary Science, Earth Moon and Planets, Planetary and Space Science, l'Astronomia, Čovjek i svemir, Geodetski glasnik, Sternsnuppe, WGN (Journal of the International Meteor Organization. Urednik je lista Nebeske krijesnice i recenzent astronomskih članaka u kojima se razmatra impakt-udar nebeskih tijela). Član je brojnih znanstvenih udruga: International Meteor Organization, The Planetary Society, Spaceguard Foundation, Astronomical Society of the Pacific, NYEX - Network of Youth Excellence, National Geographic Society, ECHA - European Council for High Ability i Hrvatsko entomološko društvo.
Suradnja sa Sveučilištem u Zadru
Uz sve to Korlević je osnovao Znanstveno-edukacijski centar Višnjan koji funkcionira kao kampus u kojemu se tijekom cijele godine odvijaju edukacijski programi s nadarenom djecom. Brojni polaznici edukacijskih programa organiziranih u sklopu Zvjezdarnice Višnjan i Znanstveno-edukacijskog centra Višnjan danas su ugledni znanstvenici, sveučilišni profesori i stručnjaci u području prirodnih, tehničkih, biotehničkih i drugih znanosti.
Njegova je trenutna preokupacija astronomska edukacija, promicanje astronomije i znanosti kroz znanstveno-popularna predavanja, a kroz astronomiju se bavi razvojem metoda kreativnog mišljenja i njihovom primjenom u edukaciji. U sklopu tih aktivnosti u suorganizaciji Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Hrvatskoga geografskog društva i Zajednice tehničke kulture Zadarske županije na Sveučilištu u Zadru održao je brojna znanstveno-popularna predavanja čime je obogatio spoznaje i metodološke pristupe studentima i djelatnicima zadarske akademske zajednice.
- Prema dokumentima koji su pratili vašu promociju u doktora znanosti Sveučilišta u Zadru, vidi se kako vaša suradnja s ovim sveučilištem traje već duže vrijeme. Možemo reći da vas je to sveučilište dobro upoznalo prije nego vam je dodijeljen počasni doktorat?
- Suradnja sa Sveučilištem u Zadru traje od prije obnove Sveučilišta, dok je to još bio Pedagoški fakultet. Tada smo počeli rad sa studentima koji su dolazili na studijska putovanja u Višnjan, a i ja sam u Zadru držao brojna predavanja vezana za edukaciju iz astronomije, tako da sa zadarskim Sveučilištem već dugo surađujem. To je zapravo jedno simpatično sveučilište, koje bilježi velik indeks rasta. Kada se pogleda unatrag 12 godina vidimo da je sveučilište od par stotina studenata danas poraslo na pet tisuća i 600 zaposlenih. To je jedan doista impozantan indeks rasta.
- Iz kojeg su odsjeka studenti dolazili u Višnjan i s kojim odsjekom najviše surađujete?
- Obično su to studenti geografije ili nekih pedagoških odsjeka koji imaju veze s astronomijom. Predavanja u Zadru bila su uglavnom motivacijskog karaktera. Obično se uči tako da se sjedne sam i uči. Međutim, važno je dobiti razlog za učenje. To je interesantno iz tog i tog razloga, a onda će ostatak studenti potražiti i odraditi sami.
- Iako se u vaše ime najčešće vezuje uz astronomiju i zvjezdarnicu u Višnjanu, više volite govoriti o edukaciji i radu s mladima?
- To je nam glavni zadatak. Zvjezdarnica u Višnjanu, edukacijski centar, klub istraživača, šumska pedagogija, edukacija u prirodi i astronomija su nama ustvari kulisa ili mamac koji nam omogućuje da djecu privučemo da se posvete nečemu. Zapravo kako da rade na vlastitom razvoju. Astronomija je jedan prekrasan mamac za filozofiju, matematiku, fiziku za estetiku, za razna druga područja.
Šumska pedagogija je prekrasan način da se dijete izvuče iz svakodnevice i da mu se na konkretnom prostoru obrazloži zaštita prirode. Svi Višnjan znaju po zvjezdarnici i astronomiji, ali astronomija čini svega sedminu posla koji mi radimo, jer u jezgri naše djelatnosti je prije svega edukacija. Mi pokušavamo pripremiti sljedeću generaciju dobrih ljudi koji će znači preuzeti svijet. Mi pokušavamo napraviti sljedeću generaciju tehnologa da budu lideri u tom poslu.
- Pratite li kako se kasnije razvijaju djeca s kojima ste radili u Višnjanu, kakve rezultate postižu u svojoj karijeri?
- To radimo već 30 godina. Jadan od naših učenika je Slaven Garaj jedan od nositelja Instituta za nano tehnologiju u Singapuru. Silvija Gradaček s Massachusetts institute of technology, koja je u Istru došla kao izbjeglica iz Vukovara u jednom je članku napisala kako je u Višnjanu naučila kako se radi. U projektu najveće zvjezdarnice koja se gradi u Čileu, dva nositelja dolaze iz Hrvatske. Ima nas svugdje, ali nažalost ne stignemo raditi s puno djece. Godišnje u Višnjanu radimo sa stotinjak djevojčica i dječaka, a potrebe takvih ekstra programa u Hrvatskoj su za barem 700 djece.
- Kako onda provodite selekciju polaznika?
- Nažalost selekcija je jako ružna riječ. Svako dijete koje napiše pismo da bi htjelo doći u Višnjan trebalo bi dobiti šansu da pet dana, da proba i vidi može li to raditi u životu.
Nažalost mi ne možemo primati toliku djecu, stoga smo primorani provoditi selekciju, a taj nimalo lak i jednostavan posao zadatak je naše psihologinje. Znam da je i njoj svaki put muka kada nekomu mora reći da nema mjesta.
- Koji je glavni razlog da ne možete primati više djece?
- Mi po svakom djetetu izdvajamo dvije tisuće kuna, stoga koliko sponzora možemo pronaći toliko djece možemo primiti, ali kako vlada kriza sve je teže raditi i jedva stižemo pokrivati troškove. Netko će reći - pa što ne naplaćujete od roditelja? Ne naplaćujemo jer znamo da ni roditelji nemaju. Kada bi naplaćivali od roditelja onda bi radili selekciju po bogatstvu obitelji, ali to nije naša ideja. Jedno pravedno društvo, a to može biti i kapitalističko, svakom djetetu pruža jednaku šansu. Kasnije se može zaribati, ali kao djeca svi moramo imati jednaku šansu.
- Na koji način dolazite do sredstava?
- Postoje neki izvori, nazovimo to hladni pogon, za održavanje Zvjezdarnice, da ne propadne. Županija nam za sve aktivnosti daje oko 90 tisuća kuna, ali to nije dovoljno. Evo upravo idem za Daruvar, a prošli tjedan bio sam u Sisačko-moslavačkoj, a prije toga u Ličko-senjskoj županiji. Surađujemo sa školama diljem Hrvatske i radimo gdje god imamo mogućnosti. Radimo sa školama koje mogu naći sponzore. Apsurd je da radim s darovitom djecom u Slavoniji, a ne u Istri.
- Zbog nedostatka sredstava lani je tijekom turističke sezone bila zatvorena zvjezdarnica u Višnjanu. Hoće li tako biti i ove godine?
- Načelni je dogovor da ćemo koncem travnja započeti s programom otvorenih vrata zvjezdarnice, stoga očekujem da ćemo naredih dana za to dobiti zeleno svjetlo. Apsurd je da jedan kružni tok u Istri košta koliko i 10 godina vrhunskog rada s darovitom djecom na razini Izraela. Zvjezdarnica ovisi o tomu hoće li Turistička zajednica podržati ovaj projekt. Stoga dok ne postoji neka sigurnost ne možemo raditi projekte s turistima i baviti se nadgradnjom.
- Na koji bi se način uspostavila ta sigurnost?
- Treba izraditi višegodišnji projekt, a ne da se svake godine ide na novo. Mi imamo spreman takav projekt i svake smo godine spremni podnositi izvješće o ostvarenju. U slučaju da ne izvršavamo preuzete obaveze spremni smo snositi sve posljedice.
- Često spominjete primjer Izraela, u čemu se tu radi?
- Njihov je moto: "Previše smo mali da nam ijedan talent propade".
- Da li bi mi u Istri i Hrvatskoj mogli prihvatiti takav moto?
- To ne ovisi o meni već o politici. To mora biti politička
odlika, ali ne deklarativna, već konkretna i provediva.
- Ide li tim smjerom kurikularna reforma i što od nje očekujete?
- Ova je reforma, kako bi Englezi rekli "too little too late". Ona je u globalu skromna, doduše ima dobrih dijelova, ali ima i dijelova koji su ostali staromodni. Ona nije prilagođena svijetu koji dolazi, ali je bolja od onoga što postoji. Dali se mogla predložiti bolja reforma? Sumnjam, jer školstvo je zrcalna slika društva. Ne može se imati finsko ili izraelsko školstvo u Hrvatskoj koja nije Finska niti Izrael. Iz tog razloga trebamo imati nešto što je najbolje prilagođeno našoj zajednici. U raspravi vidimo da ima problema i pitanje je što će od takve kurikularne reforme biti.
U toj priči ima i nečega dobroga što nam se dešava, a to je da su roditelji shvatili, ili će shvatiti da država neće raditi s njihovom djecom. Oni moraju početi razmišljati kakva će njihova djeca biti. Škole su odustale od odgoja, one su postale isključivo obrazovne ustanove. Nekad je glavi cilj škole bio da odgoji dobrog čovjeka. Dobar čovjek će nešto naučiti u školi a nešto i sam, jer se podrazumijeva da učenje traje cijelog života.
- Da li je dobro da je izostavljena odgojna funkcija škole?
- Mislim kako je dobro da su roditelji, vjerujem, shvatili da moraju preuzeti veću ulogu. Ideja da roditelji preuzmu veću ulogu u odgoju, u svijetu gdje se to dogodilo, pokazalo se dobrim. Pogledajmo Ameriku i Englesku. Gdje roditelji kažu mislimo da škola ne radi dobro svoj posao, mi preuzimamo tu ulogu pokazalo se dobrim za djecu. Predvidjeti rezultate koje može polučiti kurikularna reforma, u ovom trenutku mislim da je teško, jer izgleda mi da dolaze godine kaosa. Roditelji ne smiju reći: "Mi plaćamo porez i država je odgovoran za odgoj naše djece". Roditelj treba shvatiti da je dijete rodio i da je odgovoran za odgoj djeteta. Zapravo dužan je založiti se da njegovo dijete postane dobar čovjek. U tomu bi najznačajniju ulogu trebali odigrati mediji, ali oni se nažalost time ne bave.
- Kojeg god pitanja se dotaknemo završimo pesimističkim tonom. Ima li danas mjesta optimizmu?
- Ima. Ovisi kako tko gleda. Nikada nije svima loše, niti je uvijek svima dobro. Mi zapravo očekujemo trenutak kada će znanje biti vrijednost. Nadamo se da će se čovjek vrednovati i uvažavati prema svom znanju i sposobnostima, a ne kao danas po stranačkoj pripadnosti. Nadam se da će do toga doći i zato mi učimo djecu da stječu znanja i sposobnosti, sposobnosti učenja i što je važno, da stječu radne navike. Mi pripremamo djecu da pronađu svoje mjesto u Svijetu, a ne samo u Hrvatskoj. U zemlji od četiri milijuna ljudi, nije od presudne važnosti biti najboljim, jer to je kao da si najbolji u nekom kvartu u Teheranu. Zato mi odgajamo djecu da budu najbolja u Svijetu, u znanstvenom svijetu, da naši znanstvenici budu svjetski poznati, kao što su to poznati naši sportaši i glazbenici. Mi smo optimisti jer ne bi radili s mladima kada u njih ne bi vjerovali. Svijet koji dolazi bit će drugačiji zbog toga pripremamo mlade ljude koji će se kada odrastu znati nositi s izazovima koje u budućnosti mogu očekivati. Pri tomu surađujemo sa stručnjacima iz raznih zemlja, razmjenjujući iskustva i nove spoznaje predočavamo djeci moguću sliku budućnosti i izazove na koje će trebati odgovoriti.
Istraživač i astronom u duši
Korlević je jedan od osnivača "Višnjanske škole astronomije". Koncem 1989. sudjelovao je u međunarodnom natječaju za projekte "1st International Tunguska Expedition", a nakon toga sudjeluje i na prvoj ekspediciji u Sibir s koje donosi prve uzorke smole koji su analizirani na Sveučilištu u Bologni, što je rezultiralo s više znanstvenih članaka. Potaknut problematikom srazova Zemlje s asteroidima i kometima Korlević je potakao takva istraživanja pri Zvjezdarnici u Višnjanu, što je dovelo do otkrića niza asteroida i kometa. Prema podacima Minor Planet Discoverers Korlević je jedan od najproduktivnijih tragača za asteroidima. U razdoblju od 1996. do 2001. otkrio ih je 947, a suotkrivač je 110 asteroida. Njemu u čast Komisija za imenovanje Međunarodne astronomske unije imenovala je asteroid 10201 Korado (koji je otkriven 7. srpnja 1997. iz mjesta Farra d'Isonzo u Italiji). Uz to Korlević je otkrio i nekoliko kometa, među kojima su neki dobili imena po njemu: P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) i P/1999 WJ7 (Korlević). Za otkrića kometa dobio je i nagrade Edgar Wilson Award 1999. i Edgar Wilson Award 2000. Nagrađen je i godišnjom nagradom Ivan Filipović 2002. godine za područje znanstvenog i stručnog rada.