Uvodno kapriciozna tehnika, koja nije dopuštala slici s kompjutera put prema ekranu, u prepunoj Gradskoj knjižnici nije obeshrabrila ni publiku, a ni predavaca: "Potrebne su nam slike za ovo predavanje jer cu inace morati ovdje sve odglumiti", rekao je Korado Korlevic, a ni to vjerojatno ne bi umanjilo zanimanje.
Jer, kad govori Korlevic, to jest ravno kazalištu jer ne govori samo znanstvenik - prirodnjak, nego covjek koji svoje strucno znanje uvijek projicira u i iz konteksta civilizacije. Sa slikama ili bez njih. Za svoje prvo predavanje u Gradskoj knjižnici, u Mjesecu hrvatske knjige posvecenom upravo astronomiji, okupljenim je sugradanima govorio o potrazi za planetima i satelitima koji su najpogodnije mjesto za kolonije naše civilizacije.
Korlevic smatra da je naša civilizacija takva da neumitno stremi vlastitom uništenju, što ne znaci uništenje Zemlje, nego pretpostavki za ljudski opstanak na Zemlji. Zato se traže uvjeti za stvaranje kolonija ljudske civilizacije u svemiru. A tu, pak, kljucnu ulogu igra znanost, odnosno napredak u tehnologiji.
Rezultate znanstvenih istraživanja i postupaka koje je kratko prikazao, a u kojima sudjeluju i neki od ucenika višnjanske zvjezdarnice, ravni su znanstvenoj fantastici. Uostalom, kao i podatak da je u posljednjih godinu dana znanost napredovala više nego u citavom prošlom stoljecu - što se ogleda u napretku tehnologije koja se koristio u izucavanju, ili pak u broju novootkrivenih nebeskih tijela. Sat i pol Korado je držao potpunu pažnju publike, a ravnateljica Gradske knjižnice Irides Zovic obecala je cešce susrete s njim.
On, pak, vjerojatno nece žaliti truda jer se nasuprot napretku tehnologije i kvaliteti i kolicini znanstvenih rezultata, kako je rekao, astronomija, ali i fizika i druge vezane znanosti suocavaju s bitnim pomanjkanjem interesa medu mladima. "Pitanje je tko ce nastaviti naš rad", rekao je Korlevic.