Hrvatska je od godine dana članstva u Europskoj uniji imala koristi, a imat će ih i više ako sama bude spremna na promjene, ustvrdio je premijer Zoran Milanović u razgovoru za Hinu u povodu prve godišnjice članstva u Uniji.
Nerealno je bilo očekivati ogromne iskorake u prvoj godini članstva jer smo u Uniju ušli opterećeni ekonomskim problemima koje nije moguće riješiti u godinu dana, ocijenio je Milanović u razgovoru.
Kazao je i da nije zadovoljan ekonomskom situacijom u kojoj se Hrvatska nalazi, za što je odgovorna i vlada, ali je dodao da vlada, koja ima obvezu osigurati rast gospodarstva i zaposlenosti, na tom putu treba podršku cijelog društva.
Hrvatski interesi uvijek na prvom mjestu
Na upit da ocijeni je li u prvoj godini hrvatskog članstva rezultat pozitivan ili su u pravu oni koji tvrde da ono nije dovoljno iskorišteno, premijer odgovara da je bilo nerealno očekivati goleme pomake jer je Hrvatska ušla u Uniju s teretom gospodarskih problema kakve nije moguće riješiti u 12 mjeseci.
"Važno je da sada ravnopravno sjedimo za stolom za kojim se odlučuje i da smo u tih godinu dana sudjelovali u donošenju odluka od interesa za Hrvatsku, ali jednako tako sukreirali odluke važne za budućnost EU-a. Ulazak u EU bio je hrvatski strateški cilj, naša država ima koristi od toga, ali važno je i unutar EU-a zadržati državnost kako se o Hrvatskoj ne bi odlučivalo negdje drugdje. Pa čak i u slučaju zajedničkih europskih politika, vlada će uvijek na prvom mjestu imati hrvatske interese", kazao je premijer.
Milanović kao primjere toga ističe zajedničku energetsku politiku, kao i postavljanje vlade u pogledu mirovinske politike.
"Tako je sada u slučaju zajedničke energetske politike: nećemo biti talac američko-ruskog nadmetanja za utjecaj nad energetskim kretanjima u Europi, nego ćemo svoju poziciju iskoristiti tako da osiguramo što veću energetsku samostalnost. Vlada će poštovati zajedničku politiku EU-a, ali će sklapati energetske aranžmane kakvi nama odgovaraju. Tako smo se postavili i u pogledu mirovinske politike: ne prihvaćam da nam Bruxelles određuje s koliko godina i kada će hrvatski radnici ići u mirovinu. U EU-u ne živimo svi u jednakim uvjetima, pa ne možemo ni svi pod jednakim uvjetima ići u mirovinu. Takvih odmaka bit će još jer, a to stalno ponavljam, institucionalne Europe je dovoljno, Bruxellesu ne treba davati nikakve nove ovlasti", naveo je.
Ostvareni strateški rezultati
Kao konkretne rezultate prve godine članstva Milanović navodi nekoliko strateških.
"Hrvatska je uvrštena na energetsku kartu Europe kroz priključenje projektu Jadransko-jonskog plinovoda, a terminal za tekući ukapljeni plin u Omišlju uvršten je na popis prioritetnih projekata EU-a čime je otvorena i mogućnost financiranja iz EU fondova. Projekt Pelješkog mosta ocijenjen je u Bruxellesu kao najbolje rješenje za povezivanje juga s ostatkom zemlje, a i njegovo se financiranje očekuje najvećim dijelom iz EU fondova. Nismo otvarali fantomska gradilišta na Pelješcu uoči izbora, nego smo u tišini lobirali i pripremali taj projekt. Od ulaska u EU stalno smo fokusirani na ispunjavanje uvjeta za ulazak u Schengenski prostor jer smatram da će članstvo Hrvatske u EU-u biti potpuno tek kada postanemo dio schengenske zone. Osobno vodim povjerenstvo za pripremu tog projekta, opet bez pompe, i siguran sam da ćemo 1. srpnja iduće godine moći predati zahtjev za pristup Schengenu", istaknuo je.
Korist od prve godine članstva, smatra Milanović, imali su i hrvatski poduzetnici koji su dobili slobodan pristup zajedničkom tržištu. "Nije to moja ocjena, već statistički podaci govore da je povećan izvoz u EU. A to je tek početak tog trenda, jer će s oporavkom tržišta EU-a rasti i hrvatski izvoz. A Vlada će posebnu brigu voditi upravo o izvozu jer je on ključan za rast zaposlenosti i domaće proizvodnje, a onda i BDP-a", ističe premijer.
"Dakle, koristi od članstva imamo, ali možemo imati i više ako sami budemo spremni za promjene i ako se počnemo brže mijenjati i prilagođavati činjenici da smo sada dio europske obitelji", ocjenjuje Milanović.
Upitan što se može popraviti, odnosno treba li bolje privlačiti sredstava iz EU fondova, premijer odgovara da je to jedan od najbitnijih ciljeva ove Vlade.
"Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila Partnerski sporazum, dokument na temelju kojega se dodjeljuju sredstva iz europskih fondova. Kao vlada imamo dobar sustav korištenja fondova EU-a, to će se pokazati idućih godina kada se pokažu rezultati. S iskoristivosti sredstava iz europskih fondova nikada niti ne smijemo biti u potpunosti zadovoljni jer bi suprotno značilo da smo izgubili motivaciju za daljnji rad", rekao je.
Istaknuo je i "jednu poveznicu s korištenjem fondova - nužnost ojačavanja administrativnih kapaciteta i kompetencija ljudi koji se bave i europskim poslovima u širem smislu, svih onih koji sudjeluju u oblikovanju budućih zakonodavnih akata i politika Europske unije".
Sporo ide na bolje, ali put je ispravan
"Ekonomska situacija uvjetovala je da već u prvoj godini članstva uđemo u proceduru prekomjernog deficita, ali ni zbog te činjenice vlada nije pristala na radikalnu štednju bez brige za socijalne potrebe građana. Hrvatska se tako pozicionirala među države članice koje vode računa o balansu između štednje i rasta, a zahvaljujući tome Hrvatska je jedna o rijetkih članica u kojoj mirovine nisu smanjenje niti kune. Troškove smo smanjivali na drugi način, pripremili nacionalni plan reformi i plan stabilizacije javnih financija koji je dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije. Zato je EK preporučio da se procedura prekomjernog deficita stavi u fazu mirovanja", kazao je Milanović, odgovarajući na pitanje o gospodarskom pozicioniranju unutar EU-a.
Premijer je nezadovoljan ekonomskom situacijom u Hrvatskoj i velikom nezaposlenošću. "Naravno da nisam zadovoljan ekonomskom situacijom, kao i činjenicom da imamo i dalje veliku nezaposlenost, prihvaćam da je za to odgovorna i vlada. Nitko nam ne treba pljeskati, jer naš je posao i obveza osigurati rast gospodarstva i zaposlenosti, ali na tom putu nam treba ne samo strpljenje građana - na kojemu im i ovom prilikom zahvaljujem - već i podrška poslodavaca, sindikata, cijelog društva. A da se isplati put kojim idemo pokazuju podaci kao što je rast industrijske proizvodnje pet mjeseci uzastopno ili manji broj nezaposlenih u odnosu na isto razdoblje lani. Barem dijelom za to je zaslužna i vlada, odnosno njena reformska politika. Sporo ide na bolje, ali put je ispravan", ustvrdio je.
Govoreći o političkoj suradnji Hrvatske s drugim državama članicama, premijer kaže da se odnosi u posljednjih godinu dana odvijaju na znatno višoj razini koju karakterizira partnerstvo i građenje interesnih savezništava kako na čisto bilateralnom području tako i u okviru EU politika i šire vanjske politike.
Most prema europskom jugoistoku
"Zajedno s Austrijom i Slovenijom pokušavamo skrenuti pažnju na regiju i njene probleme na putu prema eurointegracijama. Svoj prilog tome na poseban će način dati i Njemačka: mogu vam potvrditi da u kolovozu putujem u Berlin, na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel koja organizira skup šefova vlada iz regije, a koji bi trebao također skrenuti pažnju na, prije svega, gospodarske probleme država regije koje su tek krenule prema EU-u. Hrvatska je na dan ulaska u EU najavila da će biti svojevrstan most prema regiji jugoistočne Europe i to potvrđuje svojim angažmanom", istaknuo je.
Na kulturnom planu, nastavlja premijer, Hrvatska aktivno sudjeluje u zajedničkoj zaštiti europskih kulturnih dobara. "Već u prvoj godini našega članstva usvojena je odluka Europske komisije (EK) po kojoj će 2020. jedan od hrvatskih gradova nositi titulu europske prijestolnice kulture, što će sigurno obilježiti taj grad, njegovo okruženje ali i cijelu Hrvatsku u kulturnom smislu", navodi Milanović.
S obzirom na to da se Hrvatska u veljači 2012. pridružila sankcijama EU-a protiv Sirije pa je Ina morala obustaviti svoje poslovne aktivnosti u toj zemlji, što je rezultiralo velikim gubicima, te da Slovenija pokušava zaštiti svoje interese u Rusiji, nastojeći zadržati dobre odnose s Moskvom u trenutku dok EU najavljuje ekonomske sankcije, premijer je odgovorio i na pitanje kako i u kojoj mjeri male zemlje poput Hrvatske mogu zaštititi svoje interese kada se oni ne poklapaju s interesima većine ili interesima najvećih članica.
"Kao dio EU-a Hrvatska provodi Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku koju u konačnici već godinu dana i sama sukreira. U slučajevima koje spominjete dogodile su se stvari za koje smatramo kako u ovom trenutku nadilaze ekonomske interese jer smatramo da su zaštita ljudskih prava i prava teritorijalnih integriteta država temeljni postulati međunarodnog prava kojih se svakako moramo i želimo držati. Ne tako davno u Hrvatskoj su se dogodili slični događaji i jako nam je važna bila potpora i shvaćanje ostalih država. Od Hrvatske se danas očekuje isto, te mi kao dio demokratske Europe tako i postupamo, ali tako zapravo štitimo i vlastite političke i ekonomske interese. Prijedlog izmjene Zakona o privatizaciji Ine, koji pripremamo u vladi, primjer je moguće zaštite nacionalnih interesa u energetici: država će imati pravo provjeriti i ako treba zaustaviti ulazak investitora za kojega procijenimo da šteti našim interesma. To je učinila Belgija, zašto ne bi Hvatska? Samo treba znati iskoristiti mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju i poduzeti ono što treba. Za razliku od prethodne vlade, mi ćemo to učiniti po cijenu novog spora s EK-om, pogotovo što je praksa Europskog suda na našoj strani", kazao je Milanović.
Europski napredak BiH ne mogu mjeriti briselski birokrati
Na kraju je premijer odgovorio i na pitanje kako Hrvatska može iskoristiti svoje članstvo u EU-u da što bolje zaštiti svoje interese u regiji jugoistočne Europe i susjedstvu. Stanje u BiH je, naime, nesređeno i teško održivo na dulji rok, položaj tamošnjih Hrvata je nezadovoljavajući, u potpunoj je blokadi cijela država, s kojom Hrvatska ima granicu od tisuću kilometara, a sa Srbijom, osim ekonomskih interesa, postoje i otvorena pitanja proizašla iz rata.
"Ponavljam, kao članica EU-a Hrvatska utječe na dugoročnu stabilizaciju ovog dijela Europe te je most između jugoistočne Europe i EU-a. Naš izravan doprinos politici proširenja posebno se očituje u prenošenju naših pregovaračkih znanja i iskustava državama regije. Smatramo, naime, da daljnje proširenje EU-a može pomoći konsolidaciji jugoistočnog susjedstva, što je u strateškom interesu Hrvatske, cijele regije te EU-a. BiH je pri tome posebna priča i Hrvatska će se zalagati za poseban pristup toj državi. Ne možemo dozvoliti da europski napredak BiH mjere briselski birokrati, Hrvatska se zalaže i zalagat će se da tu državu stavimo u fokus čelnika EU-a koji donose ključne odluke. Koliko god nam je važna europska perspektiva cijele regije, mojoj Vladi će BiH biti favorit za ulazak u EU. A što se tiče unutarnjeg ustroja BiH, zalažem se da se razvija kao potpuno funkcionalna država triju ravnopravnih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana", rekao je Milanović.
Kada je riječ o Srbiji, istaknuo je da Hrvatska kontinuirano radi na rješavanju preostalih otvorenih pitanja iz prošlosti, "ali smo istodobno okrenuti razvoju i jačanju svih oblika suradnje".
"Primjerice, u nedavnom slučaju katastrofalnih poplava, Hrvatska se kao država članica zalagala u EU-u da se pomoć Unije usmjeri i na susjedne poplavom pogođene zemlje. Napredak Srbije prema EU-u ovisi o njenoj vlasti i građanima, mi joj nećemo biti smetnja na putu, ali ćemo tražiti da ispuni uvjete koje smo morali ispuniti i mi. Ostale države regije polako koračaju naprijed, to me veseli, pogotovo što je sada i Albanija dobila status kandidata što smo mi otvoreno zagovarali", zaključio je premijer.
Josipović: Nije bilo realno očekivati "korak od sedam milja"
Ulaskom u EU Hrvatskoj su otvorene mogućnosti da napreduje i prva je godina članstva potvrdila da taj napredak ovisi o nama samima, ali nije bilo realno očekivati da će se odmah ostvariti "korak od sedam milja", rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u razgovoru za Hinu u povodu godišnjice članstva.
"U vrijeme pregovora pa sve do samog ulaska u EU uvijek sam upozoravao na to da nam ulazak u članstvo osigurava okvir i otvara mogućnosti za napredak. Napredak će ovisiti, a to potvrđuje i prva godina članstva, o nama samima", smatra Josipović.
Članstvo u EU je proces, naglašava Josipović. "Sam čin ulaska nije ništa promijenio, ali ušli smo u jedno uređeno tržište za koje se trebalo pripremiti i koje nam je otvorilo perspektivu", kaže Josipović, dodajući da su samo neki učinci odmah postali stvarnost, poput neometanog kretanja Europom i mogućnosti studiranja.
U vezi s europskim fondovima, kaže da se "možda moglo povući više novca", ali, dodaje, bilo bi nerealno očekivati da se u prvoj godini može napraviti "korak od sedam milja".
Za korištenje novca iz fondova treba zadovoljiti iznimno složenu proceduru, nastavlja predsjednik. "Vjerojatno nam je trebalo malo više vremena da te procedure zadovoljimo i da predložimo dobro promišljene projekte koji bi trebali pokrenuti razvoj. Praksa prethodnog ciklusa proširenja pokazuje da su sve države prolazile kroz slične faze", rekao je Josipović.
Pozicioniranje u EU
Predsjednik države smatra da se Hrvatska u načelu dobro pozicionirala u EU i da je u političkom kontekstu zauzela mjesto razmjerno svojim mogućnostima.
"Prepoznate su naše specifičnosti i naša stručnost. Hrvatska je tijekom pregovora stekla veliko iskustvo koje je poslužilo kao platforma za pripremu pregovora s državama idućeg kruga proširenja. To su svakako Crna Gora i Srbija koje već pregovaraju, ali bit će relevantno i za ostale države u regiji kad počnu proces pregovaranja", rekao je Josipović.
Predsjednik naglašava da se hrvatsko poznavanje regije uvažava u EU kao referentno i da Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju vanjske i sigurnosne politike EU.
Gospodarski su problemi, međutim, evidentan hrvatski teret. "Ali ni u europskom okružju kriza još uvijek nije prošla i sada zajednički tražimo putove izlaska", kaže Josipović izražavajući nadu "da će se pozitivni pokazatelji i trendovi u EU, koje sada registriramo, s odmakom reflektirati pozitivno i na hrvatsko gospodarstvo".
BIH je najsloženije europsko pitanje
Josipović naglašava kako je Hrvatska svojim članstvom u EU napravila povijesni iskorak i u odnosu na svoje susjedstvo, odnosno "u mogućnostima da pomogne da se ovaj dio Europe jednom zauvijek stabilizira u svakom smislu, i sigurnosno i gospodarski". Ističe i kako je to apsolutno i u hrvatskom i europskom interesu.
"Pitanje Bosne i Hercegovine najkompleksnije je europsko pitanje", uvjeren je hrvatski predsjednik. "Hrvatska ima poseban višestruki interes da nama najvažnija susjedna zemlja bude stabilna i funkcionalna", kaže Josipović i dodaje da cijela EU i BiH moraju zajedno razmisliti kako dalje.
"Bosna i Hercegovina je europska zemlja i nema drugog scenarija osim integracije u Uniju. Ne smije ga biti", naglašava Josipović i navodi da nije pobornik smanjenja kriterija, "jer kriteriji stvaraju sustav povjerenja i kompetencija što je sama srž Europske unije".
"Mislim da nam za razgovor o Bosni i Hercegovini treba više otvorenosti, više jasnoće da se točno razluči što je potrebno da ta zemlja dođe u situaciju da počne pregovarati s Unijom o članstvu", rekao je Josipović.
Jednim od najvažnijih elemenata smatra ravnopravnost ljudi koji tamo žive, i naroda i svih građana. "Bez te ravnopravnosti, nema europske perspektive. Hrvati u BiH su nizom intervencija u izborni sustav došli u situaciju da jedini od tri konstitutivna naroda ne mogu provesti svoju većinsku biračku volju, i to nije dobro, jer ih to frustrira i udaljava od osjećaja pripadnosti državi koja je njihova domovina", kaže Josipović.
Naglašava da je izrada pravednog i transparentnog izbornog zakona ključ početka procesa konsolidacije Bosne i Hercegovine kao složene federalne države koja može itekako biti funkcionalna.
Velikim problemom smatra ogromno nepovjerenje koje vlada u BiH, što paralizira bilo kakav politički dogovor.
"Dosta puta čujem neke strane dužnosnike kako su zdvojni i umorni od te paralize političkog odlučivanja", rekao je Josipović i naglasio da "Hrvatska sebi ne može priuštiti da bude ni umorna ni zdvojna" i da unutar EU uporno nameće temu potrebe da se BiH gradi od zajedničke volje njenih naroda i građana.
Sa Srbijom tehnički vakuum
Unatoč velikosrpskoj agresiji, Hrvatska i Srbija uspjele su naći dovoljno snage i razuma da bilateralne odnose konačno postave u racionalni kontekst, kaže Josipović.
"Ne mislim da o teškim stvarima treba šutjeti i mislim da je istina bitna. Ali razgovor o teškim stvarima ne smije biti prepreka za dijalog o razvoju odnosa, zajedničkim interesima, pa i nekom ljudskom prostoru koji uvijek postoji u odnosu sa susjedima", rekao je hrvatski predsjednik.
"Sa Srbijom trenutno imamo jedan, rekao bih, tehnički vakuum, niz bilateralnih komisija koje se bave najvažnijim i najosjetljivijim temama, od nestalih do graničnih problema, ne sastaju se uopće, ili makar ne dinamikom koja bi bila zadovoljavajuća", rekao je Josipović i dodao kako se nada da će se s novom vladom u Srbiji napokon početi rješavati preostala pitanja.
"Ali tu moram nešto dodati: za rješavanje najtežih pitanja potrebna je hrabrost. Potrebno je biti sposoban naći kompromisna rješenja koja štite interese zemlje, objasniti ljudima što taj kompromis donosi, i ne plašiti se svakog negativnog komentara. Ti se problemi neće riješiti sami po sebi, i ne može ih riješiti nitko osim nas", naglasio je predsjednik.
Fondovi i reforme
Josipović kaže kako je u predstojećem razdoblju, pošto je Hrvatska još uvijek u krizi, sigurno najvažnije povući što je moguće više novca iz EU fondova. "Oni mogu biti odlučan poticaj za oporavak gospodarstva i poticaj zapošljavanju".
Međutim, naglašava i kako je potrebno nastaviti koristiti EU kao okvir za reforme koje treba provesti kako bi se u potpunosti uredilo hrvatsko društvo.
"Hrvatska mora nastaviti s reformom pravosuđa. Funkcionalno i efikasno pravosuđe je nužan okvir za poticaj gospodarstva. Hrvatska mora konačno reformirati lokalnu upravu i samoupravu i mora svoj administrativni aparat učiniti učinkovitijim", rekao je predsjednik države.
Dodaje i kako u proceduri prekomjernog deficita Hrvatska mora učiniti maksimalne napore da smanji deficit i balansira proračun.
"Ne možemo više trošiti ono što nemamo, time štetimo budućim generacijama, a na to nemamo pravo", zaključuje Josipović i dodaje da očekuje još veći reformski napor izvršne vlasti. (Hina)