Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta izglasao je u cetvrtak u Strasbourgu dva za Hrvatsku važna dokumenta - nacrt rezolucije o Ugovoru o pristupanju s Hrvatskom te nacrt rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za clanstvo u EU-u.
Zastupnici vanjskopolitickog odbora glasovali su za nacrt rezolucije kojim se daje pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora s Hrvatskom sa 63 glasa "za", jednim protiv i jednim suzdržanim.
Drugi dokument, pravno neobvezujucu rezoluciju kojom parlamentarci pozdravljaju završetak pregovora i isticu da posao još nije gotov i da Hrvatska treba nastaviti s reformama, zastupnici odbora prihvatili su s 59 glasova "za", dva protiv i 3 suzdržana.
"Europski parlament je suglasan s pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji i s odlukom Vijeca o prihvacanju hrvatske aplikacije za clanstvo", kaže se u nacrtu rezolucije koja ima zakonsku snagu.
O oba teksta izjasnit ce se zastupnici Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici 30. studenoga ili 1. prosinca, što ce biti i konacno zeleno svjetlo EP-a na potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske. Nakon što Europski parlament da svoj pristanak, pristupni ugovor treba dobiti zeleno svjetlo i od Vijeca EU-a što ce se dogoditi 5. prosinca kada se sastaju ministri vanjskih poslova Unije.
Ugovor ce biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije pocetka summita celnika 27 država EU-a i Hrvatska ce tada prvi put sudjelovati na sastanku Europskog vijeca kao promatrac. Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, austrijski socijalist Hannes Swoboda, koji je tu ulogu imao od pocetka hrvatskog pregovarackog procesa, izrazio je zadovoljstvo rezultatima glasovanja na vanjskopolitickom odboru.
"Ovo je vrlo dobar rezultat koji odražava raspoloženje cijelog Europskog parlamenta, iako ce možda na plenarnoj sjednici biti malo više glasova protiv, ali opcenito je jasno da ovaj EP stoji iza Hrvatske i njezina pristupanja Europskoj uniji", rekao je Swoboda.
On je poželio i dobrodošlicu hrvatskim promatracima u Europskom parlamentu. "Oni ce doci nakon izbora i nakon konstituiranja Sabora jer ih novi saziv parlamenta mora uputiti. Mi im želimo dobrodošlicu i mislim da ce to biti visokokvalificirani ljudi. Status promatraca nema samo pasivnu stranu, to ukljucuje i aktivno sudjelovanje u raspravama, a to iskustvo ce im biti važno kada postanu punopravni zastupnici".
Hrvatska ce imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Od potpisivanja pristupnog ugovora do dana ulaska u clanstvo, Hrvatska ima pravo na isti broj parlamentarnih promatraca koji sudjeluju u radu Parlamenta, ali ne mogu glasovati.
Kao najvažniju poruku dokumenata koje je odbor prihvatio, Swoboda je istaknuo nastavak reformi.
"Najvažnija poruka je nastaviti reforme i ako je moguce jacati ih, posebice u podrucju pravosuda, borbe protiv korupcije, integracije izbjeglica. Završetak pregovora i pocetak ratifikacije pristupnog ugovora ne smiju i ne trebaju zaustaviti reforme", rekao je Swoboda.